Prema najnovijim podacima Eurostata, u 2025. godini AI tehnologije koristilo je 19,95 % poduzeća u Europskoj uniji, što je značajan skok u odnosu na 13 % godinu ranije. Rast je očit, ali i dalje neravnomjerno raspoređen po sektorima, veličini tvrtki i državama članicama.

Umjetna inteligencija obuhvaća niz tehnologija koje omogućuju sustavima učenje, analizu i donošenje odluka s određenom razinom autonomije. Među njima su rudarenje teksta, računalni vid, prepoznavanje govora, generiranje prirodnog jezika, sinteza govora te različiti oblici strojnog i dubokog učenja, a primjenjuju se u rasponu od softverskih rješenja poput virtualnih asistenata do fizičkih sustava kao što su autonomni roboti i vozila.

Najveća koncentracija korištenja umjetne inteligencije očekivano je u sektoru informacija i komunikacija, gdje 62,52 % poduzeća koristi AI, dok stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti bilježe udio od 40,43 %. U svim ostalim sektorima udio je znatno niži i ne prelazi 25 %, pri čemu se kreće od 24,82 % u djelatnostima nekretnina do svega 10,79 % u građevinarstvu. U informacijskom i komunikacijskom sektoru najčešće se koriste tehnologije generiranja prirodnog jezika i sinteze govora te rudarenje teksta, dok u stručnim djelatnostima dominira upravo rudarenje teksta.

Kao i kod cloud computinga, veličina poduzeća ima značajan utjecaj na razinu primjene, pa umjetnu inteligenciju koristi 55 % velikih poduzeća u odnosu na 19 % malih i srednjih. Na razini Europske unije najraširenija primjena AI-ja odnosi se na analizu pisanog jezika, dok slijede generiranje multimedijskog sadržaja i generiranje teksta ili govora, dok su naprednije primjene poput autonomnih sustava i dalje rijetke.

Kada je riječ o poslovnim funkcijama, poduzeća umjetnu inteligenciju najčešće koriste za marketing i prodaju te za organizaciju poslovnih procesa i upravljanje, dok je logistika među najmanje zastupljenim područjima primjene. Razlike između velikih i malih poduzeća posebno su izražene u područjima poput IT sigurnosti, administrativnih procesa i proizvodnje, gdje velika poduzeća znatno prednjače.

Razlike su vidljive i među državama članicama, pa najveće udjele bilježe Danska, Finska, Švedska i Belgija, dok su na začelju Rumunjska, Poljska te Bugarska, Grčka i Cipar. Istodobno, umjetna inteligencija sve više ulazi i u svakodnevni život građana, pri čemu je u 2025. godini 35 % korisnika interneta u EU koristilo generativne AI alate, najčešće u privatne svrhe, ali i za posao i obrazovanje. Uočljive su i generacijske razlike jer AI koristi većina mladih, dok je udio među starijim dobnim skupinama znatno manji.

Podaci jasno pokazuju da umjetna inteligencija postaje standard u poslovanju i svakodnevnom životu, no istodobno otkrivaju i rastući jaz između sektora, veličina poduzeća i država, što bi u budućnosti moglo dodatno utjecati na razlike u produktivnosti i konkurentnosti unutar Europske unije.