Od osobne upotrebe do posla i obrazovanja, milijuni ljudi diljem Europe sada se oslanjaju na alate umjetne inteligencije kao što su ChatGPT, Gemini i Grok. No, udio ljudi koji koriste generativne alate umjetne inteligencije uvelike varira diljem Europe.

Alati generativne AI omogućuju korisnicima da postave pitanje ili upute, poput planiranja trodnevnog putovanja za mene, te mogu stvarati novi sadržaj poput teksta, slika, koda, videozapisa ili drugih podataka na temelju informacija i obrazaca naučenih iz postojećih primjera.

Prema Eurostatu, u Europskoj uniji otprilike trećina ljudi u dobi od 16 do 74 godine koristila je alate umjetne inteligencije barem jednom u 2025. godini.

Među 33 europske zemlje, korištenje alata generacije AI kreće se od 17 posto u Turskoj do 56 posto u Norveškoj. Unutar EU-a varira od 18 posto u Rumunjskoj do 48 posto u Danskoj.

Korištenje AI alata prelazi dvije od pet osoba u 13 europskih zemalja.

Najmanje dvije od pet osoba koristile su alate Gen AI u 13 zemalja u tri mjeseca prije istraživanja Eurostata iz 2025. godine. Te zemlje uključuju: Švicarsku (47%), Estoniju (47%), Maltu (46), Finsku (46%), Irsku (45%), Nizozemsku (45%), Cipar (44%), Grčku (44%), Luksemburg (43%), Belgiju (42%) i Švedsku (42%).

Osam zemalja ispod četvrtine

Osim Turske i Rumunjske, korištenje alata Gen AI palo je ispod 25 posto u osam zemalja. To znači da je manje od jedne od četiri osobe koristilo takve alate u tim mjestima. Te zemlje su Srbija (19%), Italija (20%), Bosna i Hercegovina (20%), Sjeverna Makedonija (22%), Bugarska (23%) i Poljska (23%).

Među glavnim gospodarstvima EU-a, Italija (20%) i Njemačka (32%) su ispod prosjeka EU-a od 33 posto, dok su Španjolska (38%) i Francuska (37%) nešto iznad tog prosjeka.

Velike regionalne razlike

Usvajanje generacije umjetne inteligencije u Europi pokazuje jasnu podjelu između sjevera i juga te zapada i istoka. Nordijske i digitalno napredne zemlje prednjače u korištenju. Zapadna Europa postiže dobre rezultate, ali neravnomjerne rezultate. Južne, srednjoistočne i balkanske zemlje zaostaju.

Uzroci razlika

„Prvo, stope prihvaćanja [AI] obično prate opći digitalni temelj zemlje. Zemlje koje pokazuju najveću stopu prihvaćanja, poput Danske i Švicarske, već su vrlo napredne u digitalizaciji“, rekao je za Euronews Next istraživač na Sveučilištu KU Leuven u Belgiji Colin van Noordt.

Napomenuo je da ljudi tamo obično imaju digitalne vještine, češće koriste internet i općenito imaju sklonost tehnologiji. Bez tih osnova, malo je vjerojatno da će ljudi odjednom početi koristiti umjetnu inteligenciju generacije.

„To se odražava u podacima: u zemljama s nižom stopom prihvaćanja, ljudi ga ne koriste jer nisu znali da generativna umjetna inteligencija postoji ili ne znaju kako je koristiti“, dodao je van Noordt.

Također je objasnio da je jedno imati pristup GenAI-u, a drugo razumjeti kako vam on zapravo može pomoći u svakodnevnom životu ili poslu: „Mnogi ljudi diljem Europe kažu da ne koriste generativnu umjetnu inteligenciju jednostavno zato što ne znaju za što je koristiti. To pokazuje da je 'AI pismenost' ogroman faktor“.

Van Noordt je proučavao jesu li vladine akcije glavni pokretač, ali dokazi nisu u potpunosti uvjerljivi. Mnoge zemlje imaju snažne dokumente o politici, ali i dalje pokazuju vrlo niske stope prihvaćanja.

„To sugerira da, iako vlada može stimulirati, čini se da temeljna digitalna kultura i praktične vještine građana imaju veći učinak“, rekao je van Noordt.

Prevladava osobna upotreba

U prosjeku u EU, 25 posto ljudi koristilo je alate umjetne inteligencije iz osobnih razloga, dok ih je 15 posto koristilo za posao. U svakoj obuhvaćenoj zemlji osobna upotreba je češća od upotrebe vezane uz posao, iako se razlika uvelike razlikuje.

Na primjer, u Nizozemskoj je korištenje gotovo podjednako raspoređeno, s 28 posto koji koriste umjetnu inteligenciju za osobne svrhe, a 27 posto za posao. Nasuprot tome, Grčka pokazuje puno veći jaz, s 41 posto za osobnu upotrebu naspram 16 posto za posao, što je razlika od 25 postotnih bodova.

Stope prihvaćanja su puno niže na radnom mjestu, „moguće zato što još uvijek nije jasno za što ga koristiti s pozitivnim doprinosom“, smatra van Noordt.

Korištenje najmanje u obrazovanju

U EU je samo 9 posto ljudi koristilo alate umjetne inteligencije za formalno obrazovanje. Taj je udio najveći u Švedskoj i Švicarskoj, s 21 posto, dok Mađarska bilježi najnižu stopu od samo 1 posto.