Jedan od argumenata koji se često koristi za ublažavanje zabrinutosti zbog rastuće potražnje za energijom i resursima u podatkovnim centrima jest da će modeli umjetne inteligencije (AI) u budućnosti trebati manje energije kako budu napredovali i postajali učinkovitiji.

No takvo naizgled logično razmišljanje zapravo je zamka, prema novom izvješću Ujedinjenih naroda koje kvantificira ekološke troškove umjetne inteligencije.

U izvješću se procjenjuje da bi se do 2030. godine potrošnja energije povezana s umjetnom inteligencijom mogla udvostručiti te dosegnuti 3 % svjetske potrošnje električne energije, proizvesti emisije jednake emisijama Ujedinjenog Kraljevstva i potrošiti više vode za hlađenje nego što iznosi godišnja potreba svjetskog stanovništva za pitkom vodom.

U izvješću se također predviđa da će se korištenje umjetne inteligencije odvijati u skladu s ekonomskim principom poznatim kao Jevonsov paradoks, prema kojem tehnološka poboljšanja koja povećavaju učinkovitost korištenja resursa dovode do porasta, a ne do pada, ukupne potrošnje tih resursa.

Paradoks je nazvan po ekonomistu Williamu Stanleyju Jevonsu, koji je taj učinak primijetio pri korištenju ugljena u Engleskoj u 19. stoljeću. Povećanje učinkovitosti nije smanjilo ukupnu potrošnju. Umjesto toga, niži troškovi doveli su do šire primjene i veće ukupne potražnje.

Kako modeli umjetne inteligencije postaju jeftiniji i privlačniji, u izvješću se očekuje da će to potaknuti nove primjene i veći opseg korištenja, čime bi se mogle smanjiti ili čak poništiti sve uštede ostvarene napretkom u učinkovitosti.

Kako bi se izbjeglo upadanje u takvu zamku, u izvješću se iznosi plan za odgovorno korištenje umjetne inteligencije, utemeljen na vodećim načelima transparentnosti, učinkovitosti po dizajnu, jednakosti i pravednosti, odgovornosti tijekom cijelog životnog ciklusa, globalne suradnje i održive upotrebe.

Razmjeri problema

Prošle su godine podatkovni centri već potrošili jednaku količinu električne energije kao Saudijska Arabija, koja je 11. najveći potrošač električne energije na svijetu.

Ako se potrošnja električne energije do 2030. godine udvostruči, kako se predviđa, povezani ugljični otisak zahtijevao bi 6,7 milijardi stabala koja bi rasla deset godina kako bi se nadoknadila ta potražnja.

Podatkovni centri također bi zahtijevali 9,3 bilijuna litara vode i zemljište gotovo deset puta veće od površine Ciudad de Méxica.

Osim korištenja resursa, izvješće naglašava i strukturnu nejednakost u središtu procvata umjetne inteligencije, budući da samo 32 zemlje imaju infrastrukturu cloud computinga specifičnu za umjetnu inteligenciju, a 90 % tog kapaciteta nalazi se u SAD-u i Kini.

Upozorava se i na sve veći digitalni jaz između zemalja koje grade i kontroliraju sustave umjetne inteligencije i onih koje ih koriste, pri čemu potonje često snose nerazmjeran ekološki teret uzrokovan vađenjem minerala i elektroničkim otpadom.

Odgovorna upotreba AI-ja

Dvije glavne sile oblikuju operativni otisak umjetne inteligencije: koliko je koristimo i na koji je način koristimo.

To uključuje sve zadatke koje modeli umjetne inteligencije obavljaju, od generiranja teksta i koda do stvaranja slika i videozapisa. Svaki od tih zadataka zahtijeva različitu razinu računalnih resursa.

Izbor modela također je važan jer svaki AI sustav te zadatke obavlja uz različite energetske i ekološke troškove.

U izvješću se tvrdi da odgovorna umjetna inteligencija zahtijeva potpuno upravljanje lancem vrijednosti, od nabave minerala do recikliranja i sigurnog odlaganja.

U izvješću se tvrdi da odgovorna umjetna inteligencija zahtijeva cjelovito upravljanje lancem vrijednosti, od nabave minerala do recikliranja i sigurnog odlaganja.

To podrazumijeva povezivanje razvojnih kapaciteta i upravljanja okolišem – promišljanje i o tome što umjetna inteligencija može učiniti za nas i o tome kako zaštititi prirodni okoliš.

To bi značilo da objave o utjecaju na okoliš postanu rutinski dio razvoja umjetne inteligencije, i na razini modela i na razini zadatka, te da se projicirana potražnja za umjetnom inteligencijom uključi u planiranje klime i energije.

Odgovorna umjetna inteligencija ključna je jer zemlje promiču i usvajaju umjetnu inteligenciju u državnoj upravi i javnom sektoru.