Europsko tržište umjetne inteligencije ulazi u fazu ubrzane ekspanzije. Prema najnovijoj prognozi IDC-a, ukupna potrošnja na AI dosegnut će preko 250 milijardi eura do 2029. godine, uz impresivnu složenu godišnju stopu rasta (CAGR) od 33,7 % u razdoblju od 2025. do 2029.

Ključni pokretači tog rasta dolaze iz tradicionalno snažnih sektora poput bankarstva, maloprodaje te softverskih i informacijskih usluga, ali i iz industrija koje se ubrzano transformiraju – prije svega zdravstva. Generativna umjetna inteligencija (GenAI) pritom više nije eksperimentalna tehnologija: već sada je široko implementirana, a do kraja promatranog razdoblja činit će oko 54 % ukupnog tržišta.

Iz eksperimenta u strategiju

Unatoč izazovima poput geopolitičkih napetosti i poremećaja u opskrbnim lancima, europske organizacije sve brže prelaze s pilot-projekata na stratešku primjenu umjetne inteligencije. AI više nije izolirani alat, već postaje temelj transformacije poslovnih modela.

Posebno važnu ulogu u toj tranziciji imaju tzv. agentski AI sustavi, koji omogućuju automatizaciju kompleksnih poslovnih procesa kroz koordinaciju više autonomnih komponenti. Upravo ta tehnologija dodatno ubrzava ulaganja i produbljuje integraciju AI-ja u poslovanje.

Softver kao glavni motor rasta

Najveći dio ulaganja odlazi na softver, koji će u 2026. godini činiti 58,5 % ukupne potrošnje na AI. Istovremeno je riječ i o najbrže rastućem segmentu, s CAGR-om od čak 42,9 %. Unutar tog segmenta posebno se ističu AI platforme, koje rastu zahvaljujući sve većoj potražnji za agentskim rješenjima i cloud infrastrukturom.

Tvrtke ubrzano preusmjeravaju budžete prema AI projektima koji donose mjerljive koristi – od povećanja učinkovitosti i boljeg korisničkog iskustva do naprednijeg upravljanja rizicima.

Bankarstvo vodi, zdravstvo ubrzava

Po industrijama, bankarski sektor prednjači s oko 12,5 % ukupnog tržišta u 2026. godini. Ključni slučajevi primjene uključuju detekciju prijevara, analizu prijetnji, automatizaciju korisničke podrške i razvoj samouslužnih sustava. Banke sve više prelaze na višagentske sustave i ulažu u upravljanje AI-jem, suvereni cloud i optimizaciju troškova (FinOps).

Na drugom mjestu nalaze se softverske i informacijske usluge, koje osiguravaju infrastrukturu potrebnu za AI radna opterećenja, dok je maloprodaja treća po potrošnji, s fokusom na personalizaciju, optimizaciju cijena i lanca opskrbe.

Najbrže rastuća industrija je zdravstvo, s CAGR-om od 39,7 %, gdje se AI koristi za optimizaciju kliničkih procesa i upravljanje resursima. Slijede mediji i zabava (37,3 %), gdje GenAI transformira produkciju sadržaja i personalizaciju publike.

Rizici: regulativa, talent i troškovi

Unatoč snažnom rastu, tržište se suočava s nekoliko ozbiljnih izazova. Fragmentirana regulativa unutar EU-a, osobito kroz Zakon o umjetnoj inteligenciji, može usporiti implementaciju i povećati troškove usklađivanja. Uz to, kronični nedostatak stručnjaka za AI i pritisak na optimizaciju troškova u cloudu dodatno kompliciraju situaciju.

S druge strane, upravo ti izazovi otvaraju prostor za rast tržišta usluga upravljanja i nadzora AI sustava, posebno u reguliranim sektorima poput bankarstva, osiguranja i zdravstva.

AI nadmašuje tradicionalni IT

Jedan od ključnih zaključaka izvješća je da potrošnja na umjetnu inteligenciju raste brže od ukupne IT potrošnje. Razlog je jasan: AI donosi konkretne i mjerljive poslovne rezultate, zbog čega organizacije sve agresivnije preusmjeravaju budžete iz tradicionalnih IT projekata u AI inicijative.

Kako se tržište razvija, jasno je da umjetna inteligencija više nije opcija, već temeljna komponenta konkurentnosti u europskom gospodarstvu.

„Unatoč geopolitičkim napetostima i poremećajima u lancu opskrbe, tržište umjetne inteligencije ostaje dinamično i brzo prelazi iz eksperimentalnog u operativno i strateško za poduzeća. Organizacije više ne tretiraju umjetnu inteligenciju kao samostalni alat - one je premještaju kao stratešku imovinu za transformaciju svojih poslovnih modela. Pojava agentskih alata umjetne inteligencije učinila je ovu transformaciju hitnijom i dubljom nego što su mnogi očekivali“, rekla je Carla La Croce, voditeljica istraživanja za podatke i analitiku u IDC-u.