Najnovija tehnologija peta generacija mobilnih standarda ili 5G nakon eksperimentalne primjene započela je svoje komercijalno korištenje na nekoliko odabranih lokacija u svijetu, u Europi je to Švicarska, telekom operater Swisscom na Ericssonovoj tehnologiji uspostavio je svoju 5G mrežu.

Premda na samom početku komercijalne primjene 5G tehnologije donosi značajan napredak u odnosu na 4G. Prve 5G komercijalne mreže ostvaruju brzine do 600 Mb/si naravno imaju potencijal znatno bržeg prijenosa podataka, do čak 1 terabajta (Tb). 4G mreže općenito rade na 28 Mb/s. 5G će svojim brzinama biti i zamjena za mnoge fiksne mreže temeljene na optičkim nitima. Prednost je i što 5G bazne stanice mogu obrađivati i do milijun veza odjedanput, nasuprot 4G baznim stanicama koje su ograničene na 4.000 veza u isto vrijeme. Takva prednost dolaziti će do izražaja, na primjer, na velikim skupovima, poput koncerata, sportskih događanja pa do mogućnosti realiziranja interneta stvari.

Dodatna prednost je što je 5G dizajniran tako da ima latenciju od samo jedne milisekunde, u usporedbi s 50 milisekundi ili više u 4G tehnologiji. Skraćivanje čekanja omogućuje, na primjer, preciznije kontroliranje bespilotnih letjelica, pa čak i obavljanje telesurgije pomoću mobilne veze. Među ostalim prednostima očekuje s ei kako će baterije za 5G uređaje imati mogućnost 10 puta većeg kapaciteta od uređaja namijenjenih 4G mrežama.

Uz značajne prednosti novih 5G mreža jasno je kako će razvoj komunikacija i interneta stvari dovesti do potrebe daljnjeg unaprjeđenja komunikacijskih mogućnosti, odnosno do naprednije tehnologije koja se uvjetno može nazvati 6G. U čemu će biti taj napredak je pitanje o kojem su već svoja razmišljanja iznjeli Razvan-Andrei Stoica i Giuseppe Abreu sa Jacobs University Bremen u Njemačkoj. Pokušavajući analizirati ograničenja 5G tehnologije ta dvojica stručnjaka smatraju kako se ona mogu prevladati primjenom umjetne inteligencije u mreži, odnosno da će primjena umjetne inteligencije omogućiti potpuno novu generaciju komunikacijske tehnologije.

Na primjer, kod interneta stvari u 5G mrežama problem može nastati kod koordinacije autonomnih vozila koji prometuju u najvećim gradovima. U New Yorku sada prometuje 2,7 milijuna vozila svaki dan. Pri autonomnoj vožnji od sigurnosnog je značenja da vozilo ima potpune informacije o svom položaju, objektima u okolici, informacije o drugim vozilima, pješacima, biciklistima, radi sigurnije i učinkovitije vožnje potrebni su mu i podaci o gustoći prometa u ulicama u gradu kroz koje će prometovati kako bi optimizirao vožnji i skratio vrijeme putovanja… Interakcije u internetu stvari će zahtijevati masovnu obradu podataka. Količina podataka u mrežama će značajno rasti pa će trebati iznaći rješenja za njihovu dostupnost ali i kolaborativnu obradu u stvarnom vremenu. Razvan-Andrei Stoica i Giuseppe Abreu  ističu kako je jasno da će umjetna inteligencija imati važnu ulogu u izgradnji novih naprednijih komunikacijskih mreža. Priroda takvih komunikacija morati će biti bežična.

Podijeli:

Vezane objave