Istraživači pregledavaju računarstvo i sklop kamere satelita FSSCat / Phi-sat-1. Tim Herman / Intel Corporation

Ovih su dana Europska svemirska agencija (European Space Agency ESA) i Intel objavili da su uspješno poslali prvi satelit s ugrađenom AI-obradom u svemir PhiSat-1. Naime, PhiSat-1 koristi Intelov čip Movidius Myriad 2, koji izvorno nije dizajniran za svemirska putovanja.

Intelov čip Myriad 2 je komercijalno dostupan čip koji se nalazi u nizu dronova pa čak i slušalicama za AR te za zaštitne naočale tvrtke Magic Leap. Naravno, da je za svemirsku misiju morao biti posebno prilagođen.

Njegova je sposobnost da može odabrati i sam odlučiti o nefotografiranju Zemljine površine ako je previše zaklonjena oblacima. To je korisno jer od takvih fotografija za istraživačku misiju za koju je namijenjen znanstvenici nemaju koristi nego samo gubitak vremena. Ako AI odluči da je više od 70 % Zemlje zaklonjeno oblacima automatski ne vrši fotografiranje. Kako je rekao glavni direktor Ubotike, tvrtke koje ja sudjelovala u razvoju nanosatelita PhiSat-1, Aubrey Dunne za Business Insider oko 67 % Zemljine površine obično je prekriveno oblacima, pa to znači da AI odlučuje o nefotografiranju štedeći  procesorsku snagu i energiju te ne šalje beskorisne slike znanstvenicima.

Tehnologija u svemiru zaostaje 15-20 godina za onom na Zemlji

Umjetna inteligencija (artificial intelligence AI) praktično je postala široko primjenjiva u našim svakodnevnim aktivnostima na Zemlji ali je unatoč tome njeno implementiranje u satelitima ogroman izazov,

Uspjeh ESA i Intela obećavajući je poticaj razvoju inovativnih projekata primjene umjetne inteligencije u svemirskim istraživanjima

Još iz šezdesetih godina prošloga stoljeća od kada su počela lansiranja sa Zemlje različitih satelita do sada je ostvaren izniman napredak u istraživanju Sunčeva sustava. Tome se svakako u iznimne uspjehe ubrajaju i posjet ljudi Zemljinom satelitu Mjesecu, slanje iznimno sofisticiranih svemirskih letjelica za istraživanje kako relativno užeg područja oko Sunca koji se naziva i terestrički pojas s planetama Merkur, Mars i Venera, istraživanje Kuiperova pojasa te istraživanje planeta u području Sunčeve orbite iza tog pojasa koji se naziva i jovijanski pojas gdje su Jupiter, Saturn, Uran i Neptun te najmanje istraženog posljednjeg područja Sunčeve orbite u kojem je patuljasti planet Pluton. Usto, neke od svemirskih sondi poslanih sa Zemlje završile su izvan Sunčevog sustava ali s njima s postojećom tehnologijom nije moguće ostvarivati komunikaciju.

Tehnologija u satelitima zaostaje nekih dvadesetak godina za onom na Zemlji, odnosno tehnologijom koja je na primjer u pametnim telefonima te je iznalaženje njene primjene u svemiru poseban interes i izazov kako za znanstvenike tako i za industriju. Kako je rekao voditelj Intelovog tehnološkog ureda Movidius Jonathan Byrne satelitski čipovi su tržište koje obećava nagli rast.

Ogromni potencijal AI i ML u svemiru

Uspjeh ESA i Intela obećavajući je poticaj razvoju inovativnih projekata primjene umjetne inteligencije u svemirskim istraživanjima. Znanstvenici se nadaju boljem razumijevanju prirodnih katastrofa na Zemlji kao što su izlijevanja nafte ili šumski požari, ali i, na primjer, mogućnosti upravljanja roverima koje se trebaju i NASA-inom i međunarodnom projektu za koju godinu poslati na Mars radi istraživanja na tom planetu.

U skorijom budućnosti očekuje se i primjena strojnog učenja (machine learning ML) u satelitskim sustavima u Zemljinoj orbiti s iznimno korisnim primjenama.

Zanimljivo je da je PhiSat-1 u kategoriji nanosatelita koji su sve češći oblik u Zemljinoj orbiti i da je otprilike veličine kutije za žitarice koje se obično koriste za doručak.

Misija nanosatelita PhiSat-1 je nadgledati polarni led i vlagu tla, čineći ga prilično neglamuroznim dijelom svemirskih programa.

Irska robotička tvrtka Ubotica je za Myriad 2 prilagodila softver i izradila elektroniku koja je sposobna isključiti se sama kod prijetnji pregrijavanja. Sve je testirano u CERN-u u Švicarskoj kako bi se vidjela sposobnost funkcioniranja u svemiru.

Samo lansiranje, iako tehnološki rutinski posao za sadašnje svemirske programe, odgađano je dva puta. Naime, nanosatelit je izrađen još u svibnju prošle godine, lansiranje zakazano za rujan 2019. godine odgođeno je zbog kvara lansirne rakete nakon čega je na odgodu lansiranja utjecala pandemija korona virusa ali uragan koji je pogodio lansirni kompleks u Francuskoj Gvajani i zemaljsku stanicu u Južnoj Koreji.

PhiSat-1 prvi je satelit koji je uspio ući u orbitu s ugrađenim AI-jem – a tehnologija bi mogla transformirati način na koji reagiramo na katastrofe, poput izlijevanja nafte i šumskih požara

Obećavajuća budućnost

“Sve što u sebi ima silicija ometa jonizirajuće zračenje”, rekao je znanstvenik iz ESA Gianluca Furano objašnjavaći problem funkcioniranja računalnih komponenti u svemiru, odnosno izvan Zemljine atmosfere dodajući da računalni čipovi koji savršeno funkcioniraju na Zemlji imaju jako visoku stopu pogrešaka izvan Zemljine atmosfere, a usto su zapaljivi ako nemaju zaštiti te posebne preinake za funkcioniranja u uvjetima kakvi vladaju u svemiru.

Ubotica želi sljedeći Myriad AI čip izbaciti u svemir početkom 2022. godine. On bi bio u  nekoliko satelita otprilike dvostruko veće od satelita PhiSat-1. I taj projekt će sufinancirati ESA, no već postoji i komercijalni interes za takve projekte.

Procesorska jedinica PhiSat-1 koristi Intelov čip Myriad 2. Tim Herman / Intel Corporation

Podijeli:

 

Vezane objave