U Hrvatskoj se tržište kredita poduzećima oporavlja unatoč kratkotrajnom zastoju zbog krize u Agrokoru. Očekuje se da će vrijednost novoodobrenih kredita u 2018. opet prijeći 60 milijardi kuna zbog lakših kreditnih uvjeta te pada kamatnih stopa. Gotovo 50% iznosa novih kredita odnosi se na kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva, a krediti do 2 milijuna kuna neprekidno rastu od što znači da tržište prepoznaje prilike i u tom segmentu.

Podaci su to iz nove HUB analize koja je predstavljena na konferenciji Financiranje mikro, malih i srednjih: Gdje je kapital za razvoj poduzeća?, održanoj u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske udruge banaka.

Uz prikaz aktualnog trenda kreditiranja, analiza je otvorila i pitanje učinkovitosti dosadašnjih programa izravnih poticaja i posebnih kreditnih programa te ima li Hrvatska uopće dovoljno raspoloživog početnog kapitala za poduzetnike.

„Dostupnost kapitala, cijena kapitala, a posebno brzina donošenja odluke o financiranju, smatramo ključnim poboljšati male i srednje poduzetnike. Ako dvije institucije donose odluke o istom kreditu i to traje dva, tri ili šest mjeseci, za nas je to predugo i želimo to da se promjeni i ubrza“, istaknuo je predsjednik Odbora za male i srednje poduzetnike pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca Ivan Bračić.

Predstavljajući glavne mjere Nacionalnog programa reformi, pokrenute početkom 2017. godine državna tajnica Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Nataša Mikuš Žigman naglasila je poseban napor Ministarstva i države u smanjenju regulatornog opterećenja, praćenju efikasnosti zakona, propisa i podzakonskih propisa, razvoj kreditnih programa kroz Hamag Bicro te sredstva iz EU fondova, poticanje ulaganja poduzeća u istraživanje i razvoj te konkuretnost na inozemnom tržištu.

„Nacionalni program reformi će uz smanjenje parafiskalnih nameta poseban naglasak staviti na promjenu obrazovanja, posebno strukovnog koji će dugoročno rezultirati potrebnim promjenama na tržištu rada“, naglasila je Mikuš Žigman.

Segment malih i srednjih poduzetnika je tradicionalno najrizičniji dio gospodarstva za financiranje, što se potvrđuje kroz približno dva puta veće omjere loših kredita mikro i malih poduzećima od kredita u srednjem i velikom segmentu. Zbog toga garantni i kreditni programi zauzimaju sve veći značaj na tržištu, osobito otkad se u tu svrhu koriste sredstva Europske Unije.

HBOR već sada sudjeluje u transakcijama s oko 6 milijardi kuna na godišnjoj razini uz pretežiti udjel financiranja poduzetništva, dok je utjecaj Hamag Bicro vrijednosno manji, ali je fokusiran na specifične programe uz novi program razvoja portfeljnih jamstava.

Za puni efekt financijske podrške malih i srednjih poduzetnika neophodna je integrirana podrška privatnih i javnih programa, a da bi se to postiglo, nedostaje sveobuhvatna analiza učinkovitosti dosadašnjih državnih poticaja koji uključuju razne sektorske i specifične programe te operativne intervencije putem poduzetničkih zona, inkubatora i sličnih inicijativa.

„Od dosadašnjih nacionalnih programa nerazmjernu je korist imao prvenstveno sektor nekretnina i graditeljstvo jer su programi bili fokusirani na izgradnju i opremanje fizičke poduzetničke infrastrukture. Ulaganja u informatičku infrastrukturu, projekte digitalne nove ekonomije, u znanja, inovacije i stvaranje uvjeta za prelijevanje znanja bili su u drugom planu. Stoga ne čudi da Hrvatska bilježi neuspjeh u transformaciji poduzetništva u smjeru veće inovativnosti, primjene novih tehnologija i razvoja nematerijalnih imovina. Istovremeno, najpoznatiji hrvatski startupi i scaleupi razvijeni su izvan državne sheme poticaja.“, istaknuo je predstavljajući analizu direktor Arhivanalitike Velimir Šonje.

U Hrvatskoj je, kako se navodi u HUB analizi, slabo razvijeno tržište vlasničkog kapitala i nije postignuta integracija shema državnih intervencija i ciklusa razvoja poduzeća. Dok utjecaj garantnih shema jača, vrlo malo ili ništa nije napravljeno na planu razvoja infrastrukture tržišta kapitala i financijskih posrednika koji mogu kapitalom podržati razvoj malih poduzeća. Mikro kreditiranje se razvija sporadično, bez jasne vizije poticaja razvitka tržišnih rješenja u tom segmentu.

Mreže poslovnih anđela i ulaganja u ranoj razvojnoj fazi poduzeća prepušteni su spontanom razvitku. Venture capital do sada nije zaslužio posebnu pažnju kreatora politike, a private equity segment (fondovi za gospodarsku suradnju) nakon nekoliko godina poslovanja nije afirmiran kao dobro rješenje. U zadnje vrijeme privatni sektor prednjači s novim inicijativama kao što su platforma Funderbeam i kotacija Progress Zagrebačke burze.

Kako navodi Šonje, konkretne iskorake treba tražiti u strategiji cjelovitog razvoja tržišta kapitala u svim njegovim segmentima s prirodnim potrebama financiranja rasta poduzeća u svim životnim fazama. Pri tome treba slijediti principe razvoja tržišta kroz izgradnju informacijske tržišne infrastrukture, poticanje posrednika, privatnih ulagača i pratećih rješenja koja će otklanjati informacijske asimetrije i tržišne neuspjehe koji se podjednako javljaju pri vlasničkom i dužničkom financiranju malog i srednjeg poduzetništva.

O tome kako poboljšati učinkovitost i povećati sinergiju dostupnih izvora financiranja te programa poticanja malog i srednjeg poduzetništva, raspravljali su potom članica Uprave Hamag Bicroa Marijana Oreb, direktor Fuderbeam Hrvatska Damir Bićanić, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku Slavica Singer, direktor tvrtke Boost i predstavnik HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika Vitomir Lučić i član Uprave Erste banke Boris Centner.

„Treba nam bolja analitika za praćenje kreditiranja poduzetništva. To bi nam pomoglo da uvidimo kako rastu pojedine industrije i gdje postoji prilika i gdje investirati. S tom bazom možemo ne samo gledati kroz već i unaprijed, kako bi pogodilo što mikropoduzećima točno treba. Oni u pravilu trebaju brze i jednostavne kredite, odobrene u samo 24 sata“, smatra Boris Centner naglasivši da je samo u 2017. u njegovoj krediti malom i srednjim poduzetništvu raslo za 15%.

S potrebom za boljom analitikom se slaže i Marijana Oreb. Napominje kako je dinamika provedbe Hamag Bicroaa u stalnom rastu.

Slavica Singer smatra kako su najveće prepreke vezane uz odnos iznosa mikrokredita i kolaterala potrebnog za njegovo pokretanje. Napominje i potrebu za novim sistemima analize tržišta mikropoduzeća jer se sada teško dobivaju kvalitetne informacije (u pogledu scoring sistema).

„Financiranje mikropoduzeća se u nekim zemljama više u početku financira od drugih kreditnih institucija ili Europske unija jer su takva poduzeća u tom početku vrlo rizična. Tek nakon što porastu, spremna su za financiranje u bankama“, istaknula je Singer.

„Zbog postojeće percepcije poduzetnika velik postotak njih jednostavno nije spremno ulaziti u komplikacije oko financiranja. Realno novca ima na raspolaganju više nego ikada prije, ali i poduzetnici moraju prihvatiti da će se u njih ulagati isključivo nakon dubinske analize sa strane investitora“, smatra Vitomir Lučić. Napominje i kako bi u današnjem dobu poduzeća trebala raditi na svim segmentima poslovanja, a ne samo na glavnim operativnim poslovima.

Damir Bićanić, predstavio je platformu za financiranje mikropoduzetnika Funderbeam. „Platforma je pokrenuta u Estoniji i omogućuje investitorima ulaganje odabranog iznosa u bilo koji projekt koji im se svidi iz globalne ponude poduzetnika. Priključuju joj se razni poduzetnici koji su do sada imali strah od formalnog financiranja i vrlo su zadovoljni sistemom“, navodi Bićanić.

Podijelite: