Europski okrugli stol industrijalaca (The European Round Table of Industrialists ERT), skupina koja uključuje 55 izvršnih direktora i predsjednika uprava najvećih europskih korporacija, objavila je u ponedjeljak (7. listopada) prijedlog politike Europske unije tržišnog natjecanja pogodnoj za globalnu ekonomiju Competing at Scale: EU Competition Policy fit for the Global Stage u kojoj predlaže modernizaciju pravila EU-a o tržišnom natjecanju.

ERT u svojem djelovanju uključuju AB Volvo, Heineken, AP Moller-Maersk, Nokia, L’Oreal, Capgemini, Michelin, Total, Orange, Renault, BASF, E.ON, ENI, Telefonica, Inditex, Ericsson, Nestlé, Rolls-Royce, AstraZeneca, BP, Vodafone Group te još 34 najveće tvrtke u Europi.

Potporu vodećim poslovnim liderima Europe dalo je i 19 zemalja EU koje su, također, pozvale na nova antitrustovska pravila radi stvaranja europskih tržišnih lidera sposobnih za globalnu konkurentnost, odnosno ažuriranje EU-ovih antitrustovskih pravila kako bi se olakšalo stvaranje europskih industrijskih divova koji su u stanju suočiti se sa žestokom konkurencijom iz SAD-a i Kine.

Njihov je prijedlog dio javne rasprave EU institucija kojoj je cilj da svi tržišni sudionici iznesu svoje stavove o antitrustovskim pravilima EU-a za bolju konkurentnost u digitalnom svijetu. Naime, sasvim je jasno kako digitalno tržište u Europi kontroliraju američki i kineski tehnološki divovi, a globalna konkurentnost Europe je time oslabljena te u sadašnjim uvjetima prijeti joj daljnje gubljenje ekonomske snage.

Europski poslovni lideri uglavnom podržavaju politiku EU institucija, no, naglašavaju kako „brza digitalizacija većine sektora gospodarstva i sve veća dominacija tehnoloških divova iz Kine i SAD-a, također, dokazuju potrebu za promišljanjem i promjenama“.

Njihovi prijedlozi uključuju uvođenje veće fleksibilnosti u pravila o državnim potporama za podršku istraživanju u ključnim strateškim područjima kao i pragmatičniji pristup prilikom procjene spajanja i akvizicija, uzimajući u obzir nove elemente digitalnog doba, poput uloge podataka ili potencijalnih koristi za potrošače.

Zašto je EK odbila spajanje Siemensa i Alstoma

Manje od dva tjedna nakon što je Europska komisija blokirala spajanje Siemensa i Alstoma, Francuska i Njemačka objavile su zajednički industrijski manifest u kojem se zahtijeva izmjena EU pravila o spajanju tvrtki.

“ERT ne vjeruje da bi trebala biti veća politička uključenost u odluke o kontroli spajanja ili da odluke nadzora spajanja od strane GD-a za tržišno natjecanje trebaju biti proslijeđene drugim tijelima”, kaže se u prijedlogu ERT-a. Naime, Europska komisija odlučila je blokirati spajanje Siemensa i Alstoma, što je značilo stvaranje europskog monopoliste u željezničkom sektoru, zbog negativnog utjecaja koji bi imao na europsko tržište i potrošače. Takva odluka EK uslijedila je iako su francuska i njemačka vlada tvrdile da je operacija potrebna za nadmetanje s kineskim proizvođačima vlakova, EK je donijela svoju zabranu uz opravdanje kako bi zajedno Siemens i Alstom kao monopolist ugrozili konkurenciju te time i inovacije na unutarnjem tržištu EU

ERT traži širu i perspektivnu procjenu odluka Europske komisije o spajanju, svojevrsnom odabiru europskih tržišnih lidera koji će se natjecati sa SAD-om i Kinom, U tom se dijelu ERT zahtjevi podudaraju s zahtjevima iz Njemačke i Francuske da se politički odlučuje o stvaranju europskih korporacija koje bi mogle globalno konkurirati moćnim korporacijama iz SAD i Kine.

Protiv političke kontrole

Izravno suprostavljanje zahtjevima iz Berlina i Pariza izrekli su i dužnosnici nekih članica EU, tako su nizozemski ministri Eric Wiebes, Sigrid Kaag i Mona Keijzer koji smatraju da bi umjesto političkih odluka o stvaranju globalnih igrača EU trebala ojačati jedinstveno tržište, uložiti više u inovacije i dosljedno provoditi fer i jednake trgovinsku politiku.

Iz ERT- su pozvali Europsku komisiju da koristi svoje alate kako bi osigurala ravnopravne uvjete, posebno za suočavanje s izazovima izvaneuropskih kompanija koje podržavaju njihove države.

„Kad se europske industrije suoče s konkurencijom kompanija izvan EU-a koje imaju prednost državne potpore i ne podliježu sličnim regulatornim obvezama kao u EU-u, EU tijelo za tržišno natjecanje (EU DG Competition) mora uzeti u obzir utjecaj na globalnu konkurentnost industrija EU-a prilikom ocjene stanja državnih potpora ili odlučivanje o izuzećima ili smanjenju regulatornih troškova ”, navodi se u dokumentu ERT-a.

Multinacionalni šefovi europskih korporacija također su pozvali na omogućavanje više ugovora o suradnji između konkurentskih tvrtki u EU koje posluju na istoj razini na tržištu – takozvanih horizontalnih sporazuma – na primjer uvođenjem izuzeća za projekte razmjene podataka, održivosti ili inovacija.

Iz ERT-a također smatraju kako EK treba dopustiti i tzv. vertikalne sporazume između tvrtki na različitim razinama lanca opskrbe u EU, koji zahtijevaju integrirani pristup kako bi udovoljili zahtjevima potrošača.

Također, smatraju da bi vremenski rok za sudsku reviziju odluka o tržišnom natjecanju trebao biti značajno smanjen, te da bi se vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja osnovano na Općem sudu EU-a trebalo baviti takvim slučajevima.

Podijeli: