Digitalizacija organizacije prometa jedan je od prioriteta strategije EU Digital Single Market. Digitalne platforme poput Ubera, odnosno njegova projekta Uber Movement, prikupljaju korisne podatke koji pomažu u boljem planiranju urbanog rasta, rasterećenju prometnih gužvi i smanjenju zagađenja zraka.

Na nedavnom radnom obilježavanju šezdesete godišnjice Europske unije najvažniji događaj bio je Digital Day, na kojem su predstavljene nove smjernice za jedinstveno digitalno tržište Europske unije (Digital Single Market). Ključne digitalne smjernice strategije EU Digital Single Marketa su digitalizacija industrije (industrija 4.0), prilagođavanje tržišta rada digitalnoj eri, odnosno razvijanje digitalnih vještina, izgradnja sustava računala visokih performansi te digitalizacija organizacije prometa. Sve to treba pratiti uspostava interoperabilnosti javnih digitalnih usluga članica Unije. Digital Single Market strategija je EU iz svibnja 2015. godine, s operativnim programom za četiri godine. U svibnju ove godine najavljeno je iz EK predstavljanje revizije strategije kako bi se ocijenio dosadašnji napredak i utvrdili daljnji koraci.

 

Digitalizacija prometa jedan od prioriteta EU

Na prvi pogled, jasno je kako se u provedbi strategije propustilo učiniti niz planiranih mjera, tako da je u preostalom vremenu realno očekivati ubrzanje svih aktivnosti. Digitalna ekonomija već je sada jedan od glavnih pokretača ekonomije jer ona mijenja tradicionalne poslovne sektore i omogućuje razvoj novih poslovnih modela, poput ekonomije dijeljenja. Statistički gledano, digitalna ekonomija godišnje pridonosi 5% BDP-u Europske unije, dakle 600 milijardi eura, i taj će iznos i dalje rapidno rasti jer je godišnji rast digitalne ekonomije 12 posto.

Kad je u pitanju suradnja na području povezane i automatizirane mobilnosti, većina članica EU potpisala je u Rimu pismo namjere o suradnji s Europskom komisijom o uspostavi pravnog okvira za prekogranično testiranje povezne vožnje, na temelju usklađenih propisa o pristupu podacima, odgovornosti i povezivosti. Taj pravni okvir temeljio bi se na strategiji EK o stvaranju europskog podatkovnog gospodarstva iz siječnja 2017. te strategiji EU za kooperativnu, povezanu i automatiziranu mobilnost iz studenoga 2016. godine.

Pismo namjere prva je inicijativa država članica za razvoj prekogranične suradnje u području povezane i automatizirane mobilnosti, a Europska komisija njihove će napore poduprijeti konkretnim mjerama, kojima će se osigurati prekogranični koridori. To bi trebao biti tek početak institucionalnih poticaja razvoju novih rješenja u mobilnosti, većoj primjeni digitalnih rješenja u prometu, posebno u europskim većim gradovima.

Kad je u pitanju primjena digitalnih inovacija i rješenja u prometu, ključni napredak došao je od digitalnih platformi poput Ubera, ili hrvatskih Locodelsa, Volloa… Digitalna transformacija usluga u prometu umnogome mijenja nabolje promet, posebno u većim gradovima. Usluge u prometu prilagođenije su potrebama korisnika, smanjuju se gužve na gradskim prometnicama, što ujedno znači i smanjenje onečišćenja zraka u urbaniziranim područjima.

Aplikacije kao što je Uber potpuno mijenjaju navike potrošača i prate trendove, posebice pripadnika mlađih generacija, kojima je sve manje važno posjedovati automobil. Istraživanje koje je u Hrvatskoj za Uber proveo Ipsos, pokazuje da su se promijenile navike građana koji zamjenjuju korištenje vlastitih automobila Uberom, a neposredno i taksijem te javnim prijevozom. Istraživanje je pokazalo da 55 posto Uberovih korisnika posjeduje vlastiti automobil, ali ih se većina (77 posto) ipak odlučuje za Uber. Od dolaska Ubera u Hrvatsku, u studenom 2015. godine, svaki peti korisnik koji ima svoj automobil, sve ga rjeđe koristi.

 

Uber i slične usluge pomažu planiranju u gradovima

“Uber se zauzima za razvoj gradova u kojima posluje. Upravo zato smo početkom 2015. godine Bostonu predstavili podatke koji su im pomogli u upravljanju urbanim rastom, rasterećenju prometnih gužvi i smanjenju zagađenja zraka. Također, nedavno smo pokrenuli projekt Uber Movement, odnosno stranicu na kojoj su javno dostupni podaci o stanju cesta i zakrčenosti prometa u gradovima u kojima je dostupna Uberova usluga. Radi se o globalnom projektu pomoću kojeg će javnost i urbani planeri moći bolje prepoznati uzorke kretanja stanovništva kroz grad i jednostavnije pronaći rješenja za probleme s prometom i gužvama koje se stvaraju”, rekao nam je glavni menadžer Ubera za jugoistočnu Europu Davor Tremac, ukazujući na jednu od ključnih novina koje donosi Uber u odnosu na klasičnu taksi službu.

“Uber je posvećen uspostavljanju kvalitetnih partnerstava sa svim europskim gradovima kako bi se poboljšale temeljne gradske funkcije u području mobilnosti i bolje povezanosti u prometu. Većina gradova nema pristup podacima pomoću kojih se mogu analizirati trendovi u gradskom prometu. Podaci koje ima Uber mogu pomoći gradskim urbanistima da razumiju kako ljudi u gradovima putuju, gdje se najčešće stvaraju gužve, u koje vrijeme dana i kako utječu razne neplanirane nepogode na kretanje stanovnika u gradu. Također, mogu im pomoći pri budućem planiranju izgradnje novih dijelova grada, donošenju odluka o lokaciji novih prometnica, izgradnji novih parkirnih mjesta ili odluci o njihovom smanjivanju. Nama je u interesu pomoći gradovima da razumiju način na koji se njihovi stanovnici kreću, kako bi živjeli u gradovima u kojima nema gužvi i s minimalnim zagađenjem zraka ”, objasnio nam je Tremac.

Davor Tremac, glavni menadžer Ubera za jugoistočnu Europu: Ako Hrvatska želi biti konkurentnom, mora aktivno poticati provođenje digitalne transformacije

Hrvatska izabrana za pokretanje UberBOAT-a

Poslovni interes Ubera u Hrvatskoj izražen je jer, kako nam je rekao njegov glavni menadžer za jugoistočnu Europu, vide ogroman potencijal zbog toga što je turizam strateška djelatnost u zemlji. To pokazuje i podatak da su Uber dosad u Hrvatskoj koristili turisti iz čak 118 zemalja. Nakon osamnaest mjeseci djelovanja u Hrvatskoj, njihove su usluge dostupne u Zagrebu, Splitu, Zadru i Dubrovniku. Imaju preko 1.500 partnera vozača i više od 85.000 aktivnih korisnika. Nedavno su investirali nekoliko stotina tisuća kuna kako bi prilagodili globalnu aplikaciju posebno za Hrvatsku, tako da će svaki korisnik primati fiskaliziran račun izdan od partnera vozača preko e-maila u digitalnom obliku.

Da Uber u Hrvatskoj ima ozbiljne planove, potvrdio nam je Tremac: “U sljedeće dvije do tri godine, planiramo stvoriti preko 10.000 novih radnih mjesta u tvrtkama Uberovih partnera vozača. Ovo ljeto, odnosno u lipnju ili srpnju, planiramo lansirati i UberBOAT, i dodatno proširiti uslugu uberX na području od Zadra do Dubrovnika te možda lansirati i dodatne usluge. UberBOAT prvi će put na svijetu biti lansiran kao dugotrajna usluga upravo u Hrvatskoj”.

Usluga UberBoat operirat će iz luke u Divuljama kod Splita. Okupljat će čarter tvrtke koje imaju potrebne dozvole za prijevoz putnika, i kapetane s odgovarajućim dozvolama. U ponudi će biti gliseri kapaciteta od 4 do 12 putnika, koje će biti moguće rezervirati i platiti aplikacijom na pametnom telefonu, slično kao UberX. U Uberu se nadaju kako će time, ne samo obuhvatiti dio postojećih 8,5 milijuna putnika, koliko ih godišnje prođe kroz Split, već i privući nove. Prošle godine UberX prevezao je 35 tisuća turista. Ove godine očekuju da će taj broj biti triput veći.

Kad je u pitanju hrvatsko tržište, u Uberu planiraju s vremenom proširiti svoje usluge (X, Select, kombi) i na druge hrvatske gradove, ali i uvesti i nove usluge kao što je UberPool, platforma za dijeljenje vozila s drugima, koja je već neko vrijeme uspješno u pogonu u Londonu i drugim gradovima. Nove inovativne digitalne tehnologije suočavaju se s brojnim objektivnim preprekama u poslovanju, kao i s nerazumijevanjem sudionika na tržištu koji posluju prema starim modelima. Neke od objektivnih prepreka za Uber su, kako nam je objasnio Tremac, to što se regulativa brojnih gradova desetljećima nije se mijenjala, a nastala je mnogo prije razvoja tehnologija kao što su pametni telefoni.

Općenito, ističe glavni menadžer Ubera za jugoistočnu Europu, u cijeloj Europi vlasti žele usvojiti novo i suvremeno zakonodavstvo. Kad je u pitanju suradnja s vlasti u Hrvatskoj, Tremac ističe da su od prvog dana, otkad su došli u Hrvatsku, u otvorenom dijalogu s predstavnicima vlasti. Vjeruje kako će regulativa u Hrvatskoj ubrzano biti prilagođena u skladu sa smjernicama EU i da će se Hrvatska okrenuti u smjeru naprednih država Europske unije glede modernizacije postojećih zakona.

 

Digitalno je konkurentno

“Naime, Europski program za ekonomiju suradnje poziva države članice EU da omoguće slobodan pristup tržištu usluga novim poslovnim modelima te uklone prepreke i pojednostave procedure za razvoj tvrtki koje su dio ekonomije suradnje, poput Ubera. Mnoge države članice EU već su donijele takvu modernu regulativu, a najbolji primjeri su Estonija, Švedska, Litva i Portugal”, kaže Davor Tremac, ističući da ako Hrvatska želi biti konkurentnom, aktivno mora poticati provođenje digitalne transformacije kako bismo kao društvo bili spremni za izazovno i zahtjevno globalno tržište. Naglašava kako Uber značajno pridonosi hrvatskom gospodarstvu u području razvoja digitalizacije, posebno u području otvaranja novih radnih mjesta kroz tvrtke partnere, vozače i poticanje razvoja turizma koji je strateška industrija u Hrvatskoj.

Tremac posebno ističe da Hrvatska treba slijediti smjernice EU koje pozivaju države članice da omoguće slobodan pristup tržištu usluga novim poslovnim modelima te uklone prepreke i pojednostave procedure za razvoj digitalnih poslovnih modela. Pozitivnim smatra to što je predstavnik Ubera član radne skupine Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, koja radi na izmjenama Zakona o cestovnom prometu. Ta je radna skupina, u suradnji s brojnim dionicima procesa i stručnjacima, pripremila moderan zakonski prijedlog čiji je cilj sigurnost i veći izbor za korisnike, kao i uklanjanje zastarjelih administrativnih prepreka u uslugama prometa.

Osnivač online platforme za dostavu paketa Locodelsa Stevica Kuharski ističe kako je pozitivno to što u Hrvatskoj postoji instrument dodatne djelatnosti koju pojedinci registriraju u županijskim (gradskim za Grad Zagreb) uredima za gospodarstvo. Dodatna djelatnost regulirana je Zakonom o obrtu i omogućuje fizičkim osobama odrađivanje djelatnosti i izdavanja faktura pravnim osobama. “Taj je instrument izvrstan za ekonomiju uzajamnosti, odnosno dijeljenja. Naš je posao organizacija gradske dostave i spajanje postojećih prijevoznika, koji već sudjeluju na tržištu, i poslovnih subjekata kojima treba dostava istog dana”, kaže Kuharski, ističući kako su digitalni poslovni modeli usmjereni automatizaciji postojećih modela te da olakšavaju poslovanje. Usto, kaže osnivač Locodelsa, teže automatizaciji procesa i ne trebaju dodatne autorizacije poput fiskalizacije računa. “U onom trenutku kad će svi sustavi biti digitalizirani i samostalno i automatski razmjenjivati podatke, bit ćemo dovoljno konkurentni i moći ćemo se brže razvijati kako bismo uhvatili korak s ostatkom EU”, naglašava Kuharski.

Stevica Kuharski, osnivač platforme za dostavu paketa Locodels: Mjesečni rast dostava Locodelsa je od 20 do 50 posto

Bolje korištenje resursa

Novi poslovni modeli u prometu, temeljeni na razvoju digitalnih tehnologija, ključni su prije svega za velike gradove. “Promet je izrazito aktivan u svim većim gradovima na svijetu. Tijekom dana, velik broj ljudi putuje od točke A do točke B, bilo iz privatnih, bilo iz poslovnih razloga. Samim time, svako vozilo na cesti možemo smatrati dodatnim resursom koji nije optimalno iskorišten i samo stvara dodatni trošak. Tvrtke poput Ubera, Lyfta, Locodelsa, Deliv.co, Stuarta koriste te resurse kako bi riješile probleme prijevoza ljudi i paketa. Najveća prednost je preraspodjela prihoda na samom tržištu između tvrtki s klasičnim modelom poslovanja i fiksnim resursima te manjih tvrtki ili pojedinaca koji imaju dinamičke resurse na raspolaganju. Pri izrazu resurs mislim i na vozilo i na vrijeme osobe koja obavlja posao”, objasnio nam je prednosti novih modela poslovanja Stevica Kuharski.

“Vozila koja se već ionako nalaze na cesti smanjuju potrebu za klasičnom dostavom. Organizacijom prijevoza najbližim vozilima raspoređuje se posao pa se time smanjuje i broj prijeđenih kilometara po obavljenom poslu. U konačnici, smanjuje se gužva u gradu i osigurava veća protočnost”, objašnjava smisao ekonomije dijeljenja u sektoru prometa Kuharski. Locodels je počeo s testiranjem u ljeto 2015. godine, a u Zagrebu je u potpunosti aktivan od travnja 2015. godine. Početkom 2016. godine otvorili su podružnice u Rijeci i Splitu. Zasad imaju odobrenih preko 220 vozača, od kojih je dnevno aktivno njih pedesetak.

“Mjesečni rast dostava Locodelsa je od 20 do 50 posto. Vrijeme reakcije vozača tijekom dana je od 2 do 10 minuta, a tijekom večeri od 5 do 15 minuta. Prosječno vrijeme preuzimanja paketa je 104 minute, a prosječno vrijeme dostave 100 minuta, a brze dostave odrađuju se unutar 90 minuta. Tržištu nudimo alat kojim dostava postaje dio marketinga i generira PR među krajnjim primateljima”, ispričao nam je Kuharski. Locodels pokazuje kako paketna dostava može biti znatno brža, učinkovitija i jeftinija od klasičnih poslovnih modela paketne dostave. “S obzirom na specifičnost brze dostave, nalazimo se u ulozi edukatora tržišta, gdje objašnjavamo da je tako brza dostava moguća. Kako smo B2B orijentirani i dostavljači iz sustava su pravne osobe, nemamo nekih posebnih problema ili ograničenja u radu”, rekao nam je osnivač Locodelsa.

 

USPJEH U HRVATSKOJ OTVARA TRŽIŠTE EU

Dokazano uspješan model Locodels, naravno, namjerava se širiti na cijelo tržište Europe, no, kako nam je objasnio Kuharski, žele biti oprezni u tom širenju, odnosno žele se dobro pripremiti, kako bi bili što učinkovitiji. “Počeli smo s testiranjem ostatka europskog tržišta i uvidjeli specifičnosti svakoga grada. To nas je donekle usporilo i pripremilo za slaganje posebnih pravnih okvira za svaku državu pojedinačno. U Hrvatskoj smo se specijalizirali za web-trgovine i ta će specijalizacija ostati i u ostatku EU”, objasnio nam je Kuharski.

Jedan od boljih primjera digitalnih platformi za usluge prijevoza je Vollo. Njegov je djelokrug pretraživanje i kupnja autobusnih karata. Vollo zamjenjuje autobusne kolodvore tako da omogućuje pretragu, usporedbu, kupnju i sigurno online plaćanje autobusnih karata. Karta se dobiva direktno na e-mail. Koriste isti način plaćanja kao i Uber. Platformu je osnovao Marko Jukić, koji je prije toga radio u Rocket Internetu, globalnoj tvornici startupa sa sjedištem u Berlinu. U Hrvatskoj i regiji vidio je poslovnu priliku zbog nerazvijene online transportne infrastrukture. Kako se velika većina prijevoza putnika u regiji odvija autobusima, uvidio je nemogućnost online kupnje karata i ukupne organizacije putovanja.

Do sada svojom desktop i mobilnom Android aplikacijom Vollo pokrivaju 80 posto destinacija u Hrvatskoj, koje usto povezuju s preko 20 europskih zemalja. Planiraju se širiti na cijelu Europu te se u organizaciji putovanja povezivati s više usluga poput car-sharinga, suradnje s Uberom…

Tekst je preuzet i tiskanog izdanja Mreža 5/2017

Podijeli:

Vezane objave