Poljska porezna uprava u borbi protiv prijevara koriste STIR (System Teleinformatyczny Izby Rozliczeniowej), tehnološkog sustava koji za automatizirano provjerava sumnjive transakcije i otkriva lažna trgovačka društva (ima algoritme koji provjeravaju podatke milijuna poduzetnika). Tvrde kako su time uspjeli spriječiti veliku količinu pokušaja poreznih prijevara.

STIR je nastao  2017. godine na prijedlog Vlade u Varšavi, izradila ga je Nacionalna klirinška agencija (Krajowa Izba Rozliczeniowa, KIR), odnosno tvrtka u vlasništvu privatnih banaka i nacionalne banke Poljske koja ima trećinu vlasničkog udjela. KIR inače u Poljskoj pruža usluge međubankarskih transakcija.

Predstavnici poljskog Ministarstva financija koje je kontaktirao Konrad Szczygieł, autor studije o primjeni automatizacije u poljskoj borbi protiv prijevara kao dijela velikog izvješća u pripremi AlgorithmWatcha Automating Society 2020, objasnili su kako na kraju porezni stručnjaci odlučuju o podacima koje dobiju iz analiza KIR-a. Automating Society 2020 je novo izvješće nevladine organizacije AlgorithmWatch, sa sjedištem u Njemačkoj, koja se bavi prije svega digitalnim sustavima automatizacije i posljedicama njihove primjene na društvo.

-- tekst se nastavlja nakon oglasa --

 

Od travnja 2018. godine glavni korisnik STIR-a je Nacionalna uprava za prihode (Krajowa Administracja Skarbowa, KAS). To novo tijelo porezne vlasti u Poljskoj uspostavljeno je 2017. godine nakon što je vlada koalicije Zakona i pravde (PiS) kao jedan od svojih političkih prioriteta utvrdila kao borbu protiv prijevara s PDV-om. KAS je nastao spajanjem porezne uprave i carinske službe.

Inače, prijevare s PDV-om jedna su od slabosti skoro svih zemalja Europe. Na primjer, u 2018. godini, prema istraživanju CASE, razlika između očekivanog i naplaćenog PDV-a u Europskoj uniji iznosio je oko 140 milijardi eura, od čega 8 milijardi eura u Poljskoj uz tendenciju pada državnih prihoda od tog poreza.

Koje sve podatke STIR analizira?

Prema uvidu koji je imao Konrad Szczygieł STIP prikuplja mnoštvo podataka o poduzećima. Popis uključuje sve bankovne račune koje je tvrtka otvorila i vodi, uključujući dnevne izvode o transakcijama, identifikacijske podatke pošiljatelja i primatelja transakcija i njihove brojeve računa; datume, iznose, valute, namjenu i opis transakcija te početni i konačni saldo izvoda. Od srpnja 2019. godine banke moraju pružiti STIR-u i IP adrese s kojih se vlasnici računa prijavljuju na svoje račune.

„Određivanje IP adresa koje su korištene za obavljanje netipičnih transakcija kao i datumi i vrijeme tih transakcija omogućit će nam ne samo identifikaciju osoba, već i provjeru mjesta s kojih su napravljene upute za obavljanje tih transakcija, obrazložili su iz poljskog Ministarstvu financija.

Nacionalna uprava za prihode (Krajowa Administracja Skarbowa KAS) centrala u Varšavi

Podaci koje je objavio KAS, Nacionalna uprava za prihode, pokazuju da je STIR prikupio podatke o preko 11 milijuna transakcija u 2019. godini, a odnose se na skoro 4 milijuna trgovačkih društava i organizacija. Pet i pol milijuna pojedinaca službeno odgovornih osoba povezano je s tim transakcijama, navodi se u izvješću KAS-a.

STIR-u mogu pristupiti isključivo analitičari koji rade u posebnom odjelu KAS-a. Svakog dana, izvještaji iz STIR-a u kojima su označene sumnjive transakcije dostavljaju se odgovornim dužnosnicima. U tim su izvještajima klasificirane rizične skupine koje koriste financijski sektor za utaju poreza,

Analize temeljene na podacima STIR-a dostavljaju se čelniku poljske Nacionalne uprave za prihode koji može odlučiti o blokiranju na 72 sata bankovnih računa koji se smatraju sumnjivim a da pri tom ne informira banku ili vlasnika računa, te na čak 3 mjeseca ako informira banku i vlasnika računa. Od ožujka 2019. odluku o blokiranje sumnjivih računa je i u nadležnosti regionalnih čelnika poreznih ureda u Poljskoj. Szczygieł u svojem izvještaju navodi kako nije našao poveznicu blokiranja računa s pravosudnim odobrenjem kakvo bi u demokratskim zemljama bilo nužno.

Analizirajući učnikovitost STIR-a u sprječavanju poreznih prijevara Szczygieł je uočio da se sam sustav sporo razvija. Uvidom u statističke podatke uočio je kako je u 2018. godini zahvaljujući STIR-u blokiran 41 račun 23 tvrtke na kojima se ukupno nalazilo samo 2,3 milijuna eura. KAS je izvijestio da je spriječio utaju 30 milijuna eura PDV-a što je samo nešto iznad 0,5% procjenjenog gubitka PDV-a u Poljskoj. Pri tome valja znati da u gubitke PDV ne spadaju samo utaje nego i gubitci po drugim osnovama, na primjer odlaska poduzeća u stečaj.

Broj blokiranih računa u 2019. godini se petostruko povećao, blokirano je 537 računa u vlasništvu 113 subjekata, a ukupna blokirana imovina na njima bila je 133 milijuna eura.

Szczygieł navodi da je za ovu 2020. godinu dobio podataka o blokadi 383 računa.

prema izvješću CASE-a Poljska je zahvaljujući STIR-u uspjela značajno smanjiti utaju PDV-a

Navodno će sustav automatizirane kontrole poreznih prijevara sličan poljskom STIR-u u središnjem informacijskom sustavu elektroničkog plaćanja Europske unije (Central Electronic System of Payment information CESOP) biti funkcionalan 2024. godine. Taj sustav će uz nacionalne sustave koji će se baviti unutrašnjim poslovnim transakcijama biti usmjeren na prekogranične transfere između država članica EU.

Kome se žaliti?

Poduzetnici čije je račune KAS blokirao, na temelju rezultata STIR analize, često su bespomoćni u borbi protiv automatizirane kontrole njihovih transakcija koje su ocijenjene kršenjem zakona. Do ožujka 2019. godine, kada su regionalne porezne službe dobile pravo blokiranja bankovnih računa, upravni sud u Varšavi bio je jedino mjesto na kojemu su poduzetnici mogli podnijeti žalbe protiv KAS-a. Sutkinja Ewa Marcinkowska rekla je za AlgorithmWatch da su od 2018. godine poduzetnici podnijeli 52 žalbe čiji su bankovni računi blokirani nakon odluke KAS-a, na temelju podataka STIR-a te da je sud odbio 41 žalbu. (foto wikipedia)

Podijeli:

 

 

Vezane objave