Skoro 7 od 10 korisnika interneta u EU lani je kupovalo na internetu, podaci su Eurostata iz prosinca 2017. godine, a podaci se odnose na posljednjih 12 mjeseci (studeni 2016. – studeni 2017.).  Eurostatovi podaci temelje se na cjelogodišnjem anketiranju kućanstava i pojedinaca u svim članicama EU te u Islandu, Norveškoj, Švicarskoj, Crnoj Gori, Makedoniji, Srbiji i Turskoj. Anketirano je 158.197 kućanstava koja imaju najmanje jednu osobu u dobi od 16 do 74 godine i 209.060 osoba u dobi od 16 do 74 godine diljem EU. Anketiranje je u većini EU zemalja obavljeno u drugom tromjesečju 2017. godine. Referentno razdoblje za pitanja o učestalosti online kupovine i potrošenih iznosa bila je 3 mjeseca prije istraživanja. Za ostale podatke koji se odnose na aktivnosti e-trgovine, referentno razdoblje bilo je 12 mjeseci prije ankete.

Udio online kupaca znatno je varirao u državama članicama EU, u rasponu od 23% korisnika interneta u Rumunjskoj, 27% u Bugarskoj i 39% na Cipru te do 86% u Velikoj Britaniji, 84% u Švedskoj i 82% u Danskoj, Njemačkoj, Luksemburgu i Nizozemskoj.

-- tekst se nastavlja nakon oglasa --

 

Hrvatska ima nešto malo preko 40 posto online kupaca u online populaciji te je time među 4 najlošije članice EU.

Online kupnja sve popularnija

Neke od najvažnijih rezultata Eurostatova istraživanja ukazuju kako je:

– najbrži rast postotka online kupaca u EU je u dobnoj skupini od 16 do 24 godine te od 25 do 54 godine (po 71% ).

– e-kupci u dobnoj skupini od 16 do 24 godine kupili su uglavnom odjeću i sportsku opremu (71% svih kupnji). Roba za kućanstvo činila je 50% e-kupnje za osobe u dobi od 25 do 54 godine, dok je 57% kupnje na internetu starije dobne skupine (od 55 do 74 godine) bilo putovanja i smještaj za odmor.

– najpopularnija vrsta roba i usluga kupljenih na internetu u EU bila je odjeća i sportska oprema (64% e-kupaca), nakon čega slijedi putovanje i smještaj za odmor (53%).

– e-kupci u dobi od 16 do 24 najčešće na internetu kupuju odjeću i sportsku opremu (71%), u dobi od 25-54 godina najčešće kupuju kućanske predmete (50%) a u starijoj dobnoj skupini (55-74 godina) najčešće online kupnje su putovanja i rezervacije odmora (57%).

– Kada je u pitanju učestalost online kupnje, najveći udio e-kupaca kupovao je u tri mjeseca prije ankete jednom ili dva puta (35%), a isti udio je to učinio tri do pet puta.

– što se tiče utrošenog iznosa, najveći udio e-kupaca (40%) kupio je robu ili usluge u vrijednosti od 100 do 499 eura.

– 33% e-kupaca kupovalo je od online trgovina u drugim zemljama EU, što je značajan rast jer je takvih kupovina 2012. godine bilo tek 25%.

– nastavljen je rast online trgovine, najviše kod mlađih korisnika interneta, udio online kupnje online korisnika EU dostigao je 68% (godinu ranije bio je 57%)

postotak online kupaca među korisnicima interneta 2012. i 2017. godine

Rast online trgovine u svim dobnim skupinama

Online korisnici trgovina traže praktičnost u e-trgovini, žele što veću ponudu uspoređujući cijene i rado dijele mišljenja o proizvodima, iskustvima trgovine s drugim potrošačima.

Statistika pokazuje da je čak 68% od 85% korisnika interneta koliko ih prosječno ima u ukupnoj populaciji EU u dobi od 16 do 74 godine kupovalo na internetu. To je rast od 18% u usporedbi s 2007. godinom.

U razdoblju od 2007. do 2017. godine, e-trgovina je porasla među svim dobnim skupinama, a kod osoba od 16 do 24 godine imala je najveći rast (27%). No, porast online kupnje vidljiv je i kod starijih dobnih skupina. Naime, do 2015. godine samo je dobna skupina od 16 do 24 godine bila iznad EU prosjeka u online kupnji ali je već 2016. godine iznadprosječnost proširena i na osobe u dobi od 25 do 54 godine.

Na sjeveru Europe više e-kupaca

Više od osam od deset korisnika interneta u Velikoj Britaniji (86%), Švedskoj (84%), Danskoj, Njemačkoj, Luksemburgu i Nizozemskoj (svi po 82%) kupili su ili naručili robu ili usluge preko interneta u 2016. godini.Najmanje online kupaca je u  Rumunjskoj (23%), Bugarskoj (27%) i na Ciparu (39%). Najveća povećanjarasta online kupaca od 2012. godine, više od 15% ostvarile su Češka, Litva, Španjolska i Italija,

Online kupaca je više u muškoj populaciji u odnosu na žensku (69% i 66%), Najveća zasttupljenost online kupaca je u dobi od 25 do 34 godine (77% korisnika interneta). Online kupaca u populaciji s višim obrazovanjem je više nego u populaciji s nižim obrazovanjem, u populaciji s višim obrazovanjem 8 je online kupaca od 10 korisnika interneta, ili 35% više nego u populaciji snižim obrazovanjem. Zaposleni i samozaposleni korisnici interneta imaju 73% online kupaca, studenti 70% a u populaciji umirovljenika i radno neaktivnog stanovništva taj je postotak 54% i 52%.

Najviše e-kupaca online kupuje djeću i sportsku opremu (64%), slijede rezervacije putovanja i odmora (53%), potrepštine i stvari za kućanstvo (46%), ulaznice za događaje (39%) te knjige, časopisi i novine (34%). E-kupovina se najmanje koristi za telekomunikacijske usluge (19%), računalni hardver (18%), lijekove (13%) i e-učenje (6%).

Dobna skupina od 16 do 24 godina najzastupljenija je kod online kupnje odjeću i sportske opreme (71%), softvera za video igre, ostalog softvera i nadogradnji (34%), filmova i glazbe (32%), %) te e-learning materijala (8%). Najveći udio e-kupaca kod nabavke stvari za dom (50%), ulaznica za događaje (41%), hrane i namirnica (27%) i telekomunikacijskih usluga (21%) su očekivano u dobi od 25 do 54 godine. Starija populacija (od 55 do 74 godina) najzastupljenija je u online rezervaciji putovanja i odmora (57%), kupnji knjiga, časopisa i novina (36%) te nabavci lijekova (18%).

Učestalost online kupnje

Oko 35% e-kupaca je u 3 mjeseca prije ankete (rujan, listopad i studeno 2017.) kupiloje  robu ili usluge za privatnu uporabu jednom ili dvaput, a isti udio to učinio 3 do 5 puta. Udio e-kupaca koji su kupili preko 10 puta na mreži bio je najniži (14%).

Najveći udio ljudi koji kupuju online jednom ili dvaput nalazi se među onima u dobi od 16 do 24 godine i 55-74 godine (po 40% e-kupaca). Osobe starosne dobi od 25 do 54 godina ističu se po češćoj online kupnia: 17% e-kupaca u toj dobnoj skupini kupilo je 6-10 puta na internetu u tri mjeseca prije ankete, a 16% ih je to učinilo još češće.

Četiri od deset e-kupaca rekli su da su potrošili 100 do 499 eura za svoje online kupnje u tri mjeseca prije ankete. Pojedinci u dobi od 16 do 24 godine najčešće su u jednoj online kupnji potrošili manje od 100 eura, a osobe u dobi od 25 do 54 godine i u dobi 55 do 74 godine za pojedinačnu e-kupnju najčešće potroše od 100 do 499 eura. Kupnje u vrijednosti od 500 ili više eura su rijetke kod svih dobnih skupina.

Većina online kupnje bez problema

Gotovo 7 e-kupaca od 10 izvijestilo da nisu imali nikakav problem pri kupnji ili narudžbi robe ili usluga u 12 mjeseci prije ankete. Problemi s kojima se susreću najčešće kupci putem interneta u EU bili su povezani s sporijom isporukom nego što je naznačeno u vrijeme kupnje (17%). Oko 11% e-kupaca imalo je problema s tehničkim poteškoćama na web stranicama prilikom naručivanja ili plaćanja robe ili usluga, 9% e-kupaca navelo je da je dobilo pogrešnu ili oštećenu robu odnosno usluge, 5% je imalo poteškoća u pronalaženju informacija o jamstvima i drugim zakonskim pravima, 4% ih se požalilo na većim konačnim troškom u odnosu na naavedenu cijenu, a 4% e-kupaca bilo je toliko nezadovoljno da su od online trgovca tražili naknadu štete. Oko 3% online kupaca požalilo se kako im online trgovci nisu željeli prodati robu ili uslugu zbog njihove zemlje  u kojoj su nastanjeni ili zbog prijevare online trgovca.

Glavni razlog zbog kojih se kupci ne odlučuju na online kupnju(njih 69%) je preferiranje fizičkih trgovina zbog toga što žele vidjeti uživo proizvpod koji kupuju, zbog lojalnosti trgovcu ili jednostavno iz navike.

Ostali razlozi izbjegavanja online kupnje su zabrinutost za privatnost i sigurnost isporuke kupljene robe (25%), izostanak potrebnih informatičkih vještina za online kupnju (19%), zabrinutost za nemogućnost vraćanje robe (16% ), neposjedovanje odgovarajuće bankovne kartice za plaćanje (12%) te 6% onih koji nemaju povjerenja u online način kupnje.

postotak online kupaca među korisnicima interneta 2017. godine

Kupnja preko granice

Samo trećina (33%) online kupaca kupilo je ili naručilo robu ili usluge od prodavača u drugim zemljama EU, ostali e-kupnju obavljaju isključivo u svojoj zemlji (87%). Rast online kupnje u drugim zemljama od 2012. godine prisutan je i kod kupnje u drugim članicama EU (s 25% u 2012. na 33% u 2017.) ali i u zemljama kizvan EU (s 13% u 2012. na 23% u 2017.)

80% e-kupaca iz EU koji su kupovali izvan svoje zemlje kupovalo je fizičke proizvode poput elektronike, odjeće, igračaka, hrane, namirnica, knjiga, CD-a / DVD. Znatnpo manji udio u prekograničnim e-trgovinama odnosi se na rezerviranje smještaja ili odmora (34%), te na proizvode dostupne samo online (25%). Samo 16% e-kupaca odlučili su se na kupnju u inozemstvu ulaznica za događaje (sportska događanja, koncerti ili drugi zabavni događaji) ili telekomunikacijske usluge (pretplata na telefonske usluge, SIM kartice). Podijeli:

 

 

Vezane objave