Odnosi su se počeli pogoršavati sredinom 2025., a dodatno su eskalirali u veljači 2026., kada su SAD i Izrael izveli zajednički vojni napad na Iran. Ta je eskalacija povećala geopolitičke rizike u regiji i nagovijestila veću neizvjesnost na globalnom tržištu.

Vojni sukob između Izraela i Irana dogodio se i u lipnju 2025., kada je trajao 12 dana, a izraelska meta bila je iranska nuklearna infrastruktura. Budući da sukob nije potrajao, regionalna tržišta, uključujući tržište pametnih telefona na Bliskom istoku, u Europi, Africi i Americi, doživjela su tek kratkotrajnu volatilnost bez strukturnih poremećaja.

Sadašnja vojna eskalacija čini se složenijom i potencijalno dugotrajnijom, uz povećanu vojnu prisutnost u regiji te strateški cilj promjene vladajućeg režima u Iranu. Ako se sukob produlji, mogao bi imati snažniji utjecaj na regionalnu stabilnost i globalnu trgovinu.

Za industriju pametnih telefona logistika ostaje ključni čimbenik rizika. Većina globalnih pošiljki pametnih telefona prevozi se zrakom. Unatoč višim troškovima u usporedbi s pomorskim prijevozom, zračni prijevoz preferira se zbog visoke vrijednosti proizvoda i kratkog životnog ciklusa pametnih telefona. Brža dostava sprječava nestašice zaliha i gubitak vrijednosti, osobito pri lansiranju novih modela. Dugotrajna kriza na Bliskom istoku stoga bi mogla utjecati na teretne rute, operativne troškove i planiranje zaliha na globalnim tržištima pametnih telefona.

Proizvođači pametnih telefona koriste mrežu međusobno povezanih letova kako bi opskrbili ključna tržišta diljem Bliskog istoka, Europe, Afrike i Amerike. U toj mreži Bliski istok ima ključnu ulogu. Međunarodna zračna luka Dubai u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Međunarodna zračna luka Hamad u Kataru služe kao glavna tehnička zaustavljanja i pretovarna čvorišta. Te zračne luke omogućuju konsolidaciju i preraspodjelu tereta prije nego što pošiljke nastave prema Europi, Africi ili istočnoj obali SAD-a.

Usred aktualne krize postoje opcije preusmjeravanja, ali one dolaze s kompromisima. Pošiljke za Europu mogle bi se preusmjeriti prema središnjoazijskim čvorištima poput Taškenta, dok bi teret prema istočnoj obali SAD-a mogao ići preko istočne Azije i Sjeverne Amerike. Za afrička i neka regionalna tržišta moguće su alternative poput Adis Abebe i Egipta. Međutim, takve prilagodbe predstavljaju pomak od učinkovitosti prema otpornosti sustava.

Zatvaranje Hormuškog tjesnaca dodatno bi pogoršalo situaciju, jer je riječ o koridoru kojim se prevozi oko 20 % globalne opskrbe naftom, prema podacima američke Agencije za energetske informacije (EIA). Takav razvoj događaja već je izazvao trenutačni rast cijena nafte, uz očekivanja daljnjeg poskupljenja.

Utjecaj sukoba proteže se i na tržište obnovljenih uređaja. Dok se novi pametni telefoni isporučuju zrakoplovima, rezervni dijelovi za obnovu uglavnom se prevoze morem. Poremećaji koji ograničavaju pristup luci Jebel Ali u Dubaiju, ključnom regionalnom pretovarnom čvorištu za rezervne dijelove, stvaraju izraženija operativna ograničenja u lancu opskrbe obnovljenim uređajima.

Svi ti događaji dodatno opterećuju već napregnuti lanac opskrbe pametnim telefonima, u kojem povećani troškovi memorije znatno pritiskaju proizvođače i smanjuju fleksibilnost marži. Ako poremećaji potraju, ukupni logistički troškovi nastavit će rasti, uključujući više premije osiguranja i dulje vrijeme zemaljskog rukovanja. Iako se ta povećanja mogu činiti zanemarivima kada se rasporede na zrakoplov koji prevozi stotine tisuća uređaja, dodatni trošak dolazi na već ionako nisku logističku alokaciju po jedinici. Posljedično, čak i mala apsolutna povećanja mogu prerasti u značajan postotni rast troška po uređaju, postupno vršeći pritisak na marže, strategije određivanja cijena i planiranje zaliha na globalnom tržištu pametnih telefona.