Cisco, globalni lider u umrežavanju i sigurnosti, surađivao je s Organizacijom za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) na Centru za digitalnu dobrobit kako bi proučio odnos između rizika i koristi tehnologije te kako umjetna inteligencija utječe na živote ljudi. Novi podaci iz Centra otkrivaju da se, ispod naslova o mladenačkom entuzijazmu za umjetnu inteligenciju, pojavljuju geografske i generacijske podjele koje oblikuju tko ima koristi od umjetne inteligencije, tko snosi rizike i kako digitalni život može utjecati na dobrobit.

Globalni Jug najbrže usvaja generativnu umjetnu inteligenciju (GenAI), ostavljajući mnoge svoje europske kolege iza sebe, pokazuje novo istraživanje koje je provela Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u suradnji s tehnološkom tvrtkom Cisco.

Umjetna inteligencija obećava revoluciju u zdravstvu i globalnim gospodarstvima, ali zemlje koje nemaju pravu infrastrukturu ili se ne uspiju prilagoditi tehnologiji mogle bi zaostati.

Mladi ljudi u dobi između 18 i 35 godina u Indiji, Brazilu i Južnoj Africi prednjače u prihvaćanju umjetne inteligencije, dok prihvaćanje u europskim zemljama, uključujući Njemačku, Francusku i Italiju, zaostaje, prema OECD-u.

Više od 14.000 ljudi iz 14 zemalja odgovorilo je na 20 pitanja o tome kako koriste generativnu umjetnu inteligenciju i internet.

U Indiji, na primjer, 66 posto ispitanika kaže da redovito koristi generativnu umjetnu inteligenciju u usporedbi sa samo 19 posto u Njemačkoj.

Koja europska zemlja više koristi AI?

Nizozemska najviše koristi umjetnu inteligenciju u Europi, s 25 posto ispitanika koji izvještavaju o redovitoj upotrebi umjetne inteligencije.

Njemačka najmanje koristi umjetnu inteligenciju u Europi, s 19 posto korisnika koji izvještavaju o redovitoj upotrebi. Unatoč tome što je Europljani ne koriste toliko kao njihovi vršnjaci u Aziji ili Latinskoj Americi, polovica anketiranih Nijemaca, Francuza i Talijana rekla je da je umjetna inteligencija barem donekle korisna. Nizozemci su oprezniji u vezi s umjetnom inteligencijom, s 44 posto ljudi koji kažu da umjetna inteligencija služi nekoj svrsi.

Europske brojke su ispod globalnog prosjeka u anketi od 80 posto osoba mlađih od 35 godina koje su rekle da je umjetna inteligencija donekle korisna.

„Mlađe osobe (18-35 godina) i oni u zemljama u razvoju pokazuju visok optimizam prema generativnoj umjetnoj inteligenciji, ali starije odrasle osobe i oni u Europi i Japanu su skeptičniji“, pokazalo je istraživanje.

Europljani su također bili manje skloni od svojih vršnjaka misliti da će umjetna inteligencija utjecati na njihove karijere. Gotovo trećina nizozemskih ispitanika rekla je da neće imati nikakav utjecaj, u usporedbi s nešto više od 20 posto u Njemačkoj, Francuskoj i Italiji.

„To sugerira da, dok se neki pripremaju za velike promjene, većina ljudi u ispitanim europskim zemljama ili nije uvjerena ili nije sigurna u utjecaj umjetne inteligencije na radnom mjestu“, navodi se u izvješću.

Europski ispitanici također su rjeđe imali obuku za poboljšanje svojih vještina umjetne inteligencije u usporedbi s vršnjacima na drugim kontinentima, pri čemu preko 70 posto francuskih i njemačkih ispitanika kaže da nisu prošli nikakvu obuku za posao iz umjetne inteligencije. Manje ljudi u Španjolskoj i Italiji prošlo je bez obuke iz umjetne inteligencije, pri čemu je 68 posto, odnosno 64 posto, reklo da je još nisu prošli.

Ipak, 33 posto njemačkih ispitanika i 31 posto nizozemskih ispitanika reklo je da su njihova radna mjesta nudila obuku iz informacijske tehnologije (ICT) u protekloj godini.

Neke europske zemlje nadaju se sustići ih u obrazovanju o umjetnoj inteligenciji. Gotovo 30 posto talijanskih ispitanika reklo je da će vjerojatno pohađati obuku o umjetnoj inteligenciji u sljedećoj godini, dok su namjere u Njemačkoj puno niže.

Više od polovice francuskih ispitanika reklo je da neće sudjelovati u obuci za umjetnu inteligenciju sljedeće godine.

Anketa je pokazala da je spremnost Europljana na pohađanje tečaja umjetne inteligencije također ispod globalnog prosjeka. Gotovo 60 posto polaznika iz Indije, Brazila i Južne Afrike planira pohađati tečaj umjetne inteligencije kako bi se upoznali s novom tehnologijom.

Unatoč izvješću OECD-a koje pokazuje da mlađe generacije i zemlje u razvoju prednjače u prihvaćanju umjetne inteligencije i tehnologije, one su „također izložene većem riziku od negativnih nuspojava“, poput umora od ekrana i digitalnog druženja, navodi se u izvješću.

Prema istraživanju, osobe mlađe od 35 godina pokazuju najveće korištenje društvenih mreža, online uređaja i aktivno korištenje GenAI-a. No, pravi se iznimci ističu ljudi u zemljama u razvoju, posebno u Indiji, Brazilu, Meksiku i Južnoj Africi. Oni predvode globalno usvajanje umjetne inteligencije s najvišim stopama korištenja, najvećom razinom povjerenja i najaktivnijim angažmanom u obuci za umjetnu inteligenciju.

Nasuprot tome, ispitanici u europskim zemljama pokazuju manje povjerenja i više nesigurnosti oko korištenja umjetne inteligencije. To označava odstupanje od povijesnih trendova gdje zemlje u razvoju obično sporije pristupaju novim tehnologijama i sporije ih koriste.

Inače, mladi u Indiji, Brazilu, Meksiku i Južnoj Africi, prijavljuju najveće vrijeme provedeno pred ekranom i u rekreativne svrhe, najveće oslanjanje na isključivo digitalno druženje i najizraženije emocionalne uspone i padove uzrokovane korištenjem tehnologije u usporedbi s onima ispitanima u drugim zemljama. Istraživanje također pokazuje da je globalno više od pet sati dnevnog vremena provedenog pred ekranom u rekreativne svrhe povezano sa smanjenim blagostanjem i nižim zadovoljstvom životom.

GenAI ili generacijska AI?

Generacijske podjele u korištenju generativne umjetne inteligencije još su oštrije nego razlike između mladih u Europi i zemljama južne hemisfere. Mlađi diljem svijeta izvještavaju da se većina ili sva njihova društvena interakcija odvija online te izražavaju veće povjerenje u korisnost umjetne inteligencije. Više od 50% ispitanika mlađih od 35 godina aktivno koristi umjetnu inteligenciju, više od 75% kaže da je korisna, a gotovo polovica osoba u dobi od 26 do 35 godina završila je neku vrstu obuke.

Nasuprot tome, odrasli stariji od 45 godina rjeđe smatraju umjetnu inteligenciju korisnom, a više od polovice je uopće ne koristi. Među ispitanicima starijima od 55 godina, mnogi kažu da „ne znaju“ vjeruju li umjetnoj inteligenciji, što sugerira da bi njihova nesigurnost mogla biti uzrokovana nedostatkom poznavanja, a ne izravnim odbacivanjem.