Društvene mreže prvi put prestigle tradicionalne medije kao glavni izvor vijesti
Društveni mediji postali su globalno vodeći izvor vijesti u svim dobnim skupinama te su prvi put prestigli konvencionalne izvore informiranja, pokazuje sveobuhvatno izvješće Sveučilišta Oxford u UK
Čak 54 posto ispitanika izjavilo je da društvene mreže koriste kao izvor vijesti barem jednom tjedno, u usporedbi s 51 posto onih koji se informiraju putem tradicionalnih medija, poput televizije, radija ili internetskih portala.
Autori izvješća o digitalnim vijestima anketirali su 100.000 ispitanika u 48 zemalja o tome odakle dobivaju informacije. Iako društveni mediji već godinama bilježe rast popularnosti među mlađim korisnicima, autori izvješća ističu da su prvi put postali glavni izvor vijesti na svim tržištima i u svim dobnim skupinama.
Globalno gledano, 30 posto ispitanika navelo je da su im društvene mreže i videoplatforme glavni izvor vijesti, u odnosu na 22 posto u 2020. godini.
Studija je pokazala da taj udio raste na 52 posto među ispitanicima u dobi od 18 do 24 godine, što je 32 postotna boda više od sljedećeg najpopularnijeg izvora vijesti.
Tradicionalni medijski izvori, poput televizijskih vijesti i aplikacija za praćenje vijesti, zabilježili su pad od 13 odnosno 12 postotnih bodova u odnosu na 2020. godinu, dok je korištenje društvenih mreža poraslo na 22 od 48 analiziranih tržišta.
Izvješće pokazuje da su razlozi za promjenu navika informiranja različiti. Dio ispitanika smatra da su društvene mreže jednostavno bolje mjesto za praćenje vijesti, dok drugi navode da danas gledaju znatno manje televizije nego prije.
Tradicionalni mediji još se drže u Europi
Tradicionalni mediji i dalje imaju prednost pred društvenim mrežama u Ujedinjenom Kraljevstvu, Njemačkoj, Švedskoj, Finskoj, Češkoj, Austriji, Belgiji, Nizozemskoj, Irskoj i Hrvatskoj, kao i u nekoliko azijskih zemalja.
U tim državama povjerenje javnosti u tradicionalne medijske institucije uglavnom je veće nego drugdje, a korisnici društvenih mreža u prosjeku se manje oslanjaju na pojedinačne kreatore sadržaja i izvora vijesti.
Ispitanici koji koriste društvene mreže i dalje često posjećuju etablirane medijske kuće i pružatelje vijesti kako bi provjerili informacije, no izvješće upozorava da se medijske organizacije „moraju žestoko boriti za svoj udio publike”.
U zemljama u kojima dominiraju društveni mediji sve su češće kritike načina na koji su tradicionalni mediji izvještavali o sukobima, poput sukoba između Izraela i Irana te rata u Gazi.
Primjerice, gotovo 40 posto osoba mlađih od 35 godina smatra da su društvene mreže najbolji način za praćenje vijesti o sukobu između Izraela i Irana, dok ispitanici stariji od 35 godina češće preferiraju televiziju ili internetske portale.
U izvješću se također navodi da je 10 posto ispitanika koristilo umjetnu inteligenciju (AI) kao izvor vijesti tijekom prethodnog tjedna, što upućuje na to da još nije došlo do masovnijeg prihvaćanja te tehnologije u informiranju.
Međutim, studija upozorava da bi promjene u Googleovoj tražilici, koje veću važnost daju rezultatima temeljenima na umjetnoj inteligenciji, mogle promijeniti navike korisnika pri konzumaciji vijesti.