Napokon. Dočekali smo i to.

Piše: Tajana Barančić

Nakon duge četiri godine pauze, od sada tvrtke koje se bave istraživanjem i razvojem vlastitih proizvoda opet imaju mogućnost ne plaćati porez na dobit, ili ga, pak, drastično smanjiti. Naime, nakon što je lani donesen Zakon, 6. veljače stupio je na snagu i Pravilnik o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, koji omogućuje umanjenje porezne osnovice za sve troškove istraživanja i razvoja koje ostvarite nakon prijave projekta. To je zaista odlična mjera, a moja misija je da ljudi za nju znaju i da je koriste. Stoga slijedi mala edukacija i Q&A.

Kakvi su to projekti? Znanstvena fantastika?

“Što to znači”, pitate se? “Ma to je za neke znanstvenike, nije to za mene”, pomislili ste? Varate se.

Dakle, R&D potpora može se ostvariti za svaki projekt istraživanja i/ili razvoja koji tvrtka ili obrtnik provodi o svom riziku, stvarajući vlastiti intelektualni kapital u tvrtki/obrtu. Razvojni projekti koje radite za klijente ne spadaju u tu kategoriju.

Projekti za R&D potporu ne moraju biti nevjerojatno inovativni, niti morate izmisliti lijek za rak ili teleportaciju, dovoljno je da razvijate neko novo rješenje, bolje od konkurentskih u nekim performansama.

Ako je vaš projekt u fazi da imate samo koncept te postoje i određeni tehnološki rizici, to je faza industrijskog istraživanja. Svi troškovi koje imate u toj fazi projekta dodatno umanjuju poreznu osnovicu za 150%. Kad riješite tehnološke rizike i imate validiran prototip, govorimo o fazi razvoja proizvoda. U toj fazi svi troškovi dodatno umanjuju poreznu osnovicu za 125%. Cool, zar ne?

Kako i kome prijavljujem projekt?

Projekt se prijavljuje Hamag-Bicrou. Malo ćete se namučiti da shvatite Zakon i Pravilnik, ali kada to svladate, prijava sama za sebe sasvim je prihvatljiva. U odnosu na prijave za fondove EU, “it’s a walk in the park”.

Kako ostvarujem potporu?

Nakon prijave projekta, ako vam on bude prihvaćen, potpora se ostvaruje u vidu neplaćenog poreza na dobit/dohodak. Ako i dalje imate upitnik iznad glave, evo primjera:

Ostvarili ste prihode od 2 mil. kn, a rashode u iznosu od 1,5 mil. kn (od čega je 400.000 kn troškova razvojnog istraživanja za RD projekt koji ste uspješno prijavili za potporu). Porezna osnovica je, prema tome, 500.000 kn. No, s obzirom na to da imate RD potporu, umanjujete u prijavi poreza na dobit tu poreznu osnovicu za 400.000 kn*1,25 (faktor umanjenja), odnosno, za 500.000 kn. Rezultat ovog primjera: na bruto dobit od 500.000 kn platit ćete ravno 0% poreza na dobit, a s dobiti ćete slobodno raspolagati.

Naravno, moguće su i situacije u kojima će umanjenje porezne osnovice za R&D potporu biti veće od bruto dobiti te godine, u kojem slučaju će taj “višak” biti porezni gubitak, pa ćete tu neiskorištenu poreznu povlasticu koristiti sljedeće godine prilikom plaćanja poreza.

Koristim Zakon o poticanju ulaganja, imam stopu poreza na dobit od 9%, mogu li imati oboje?

Odlično, moguća je kombinacija obje mjere. Nakon umanjenja porezne osnovice za troškove istraživanja i razvoja, na ono što od porezne osnovice koja ostane, primjenjuje se stopa 9%. Gdje ćeš bolje od toga? Naravno, vodite računa o kumulaciji potpora.
Hrvatska ima mnogo problema, neadekvatne porezne okvire, birokraciju… “you name it”. No, činjenica je da tvrtke koje ulažu u nove proizvode, kao i one koje otvaraju nova radna mjesta i/ili ulažu u dugotrajnu imovinu, zaista danas u RH ne moraju plaćati porez na dobit, ili će ga plaćati po smiješno niskim efektivnim poreznim stopama. Naravno, većina nas nema tu mogućnost jer smo u krivoj industriji ili, pak, nismo inovativni pa plaćamo pune poreze. No, vi kojima je ta mogućnost dana – iskoristite sve što se nudi, svaka pomoć dobro dođe na trnovitom putu od ideje do tržišta.

Stoga svima vama koji ste dovoljno hrabri i/ili ludi da ulažete u istraživanje i razvoj u nadi da će tržište zagristi, želim uspješne prijave projekata na R&D potporu, i da iduće godine prilikom predaje porezne prijave, sretno zapjevate: “Tko to plaća porez još, tri za groš, tri za groš!”.

Podijeli:

Vezane objave