Amazon, Microsoft i Google godinama su gradili podatkovne centre diljem Zaljeva, računajući na to da će regija postati sljedeće veliko svjetsko središte za umjetnu inteligenciju. Podmorski kabeli koji povezuju te objekte s Afrikom, Južnom Azijom i Jugoistočnom Azijom prolaze kroz dva uska prolaza: Crveno more i Hormuški tjesnac. Oba su sada praktično zatvorena za komercijalni promet.

Zatvaranje Hormuza

Iranski Korpus islamske revolucionarne garde proglasio je Hormuz zatvorenim 3. ožujka, zaprijetivši da će „zapaliti” svaki brod koji pokuša proći. Najmanje pet tankera je oštećeno, a oko 150 brodova nasukano je u blizini tjesnaca.

U Crvenom moru hutijski pobunjenici najavili su nastavak napada na brodove u znak solidarnosti s Iranom, čime je okončan prekid vatre koji je bio na snazi od kraja 2025. godine. Rat koji je započeo 28. veljače istodobno je pretvorio oba uska prolaza u aktivne zone sukoba, što se dosad nikada nije dogodilo.

Oko 17 podmorskih kabela prolazi kroz Crveno more, prenoseći većinu podatkovnog prometa između Europe, Azije i Afrike. Dodatni kabeli prolaze kroz Hormuški tjesnac, opslužujući Iran, Irak, Kuvajt, Bahrein i Katar. Ako se neki od njih prekinu, specijalizirani brodovi za popravak neće moći sigurno pristupiti tim područjima.

„Istovremeno zatvaranje obaju uskih grla bio bi globalno presedan. Nisam svjestan da se to ikada dogodilo”, rekao je za Rest of World Doug Madory, direktor internetske analize u tvrtki Kentik.

Sam Zabin iz Centra za strateške i međunarodne studije upozorio je da podatkovna infrastruktura Zaljeva nikada nije bila testirana na takav način. Nafta je desetljećima bila izložena sukobima i uvelike integrirana u vojno planiranje, dok su se podatkovni centri donedavno tretirali kao komercijalna imovina, a ne kao pitanje nacionalne sigurnosti.

„Teorijski scenarij postao je stvarnost. Ovo ne uvodi nužno novi rizik, koliko potvrđuje ono što je već bilo uključeno u ozbiljne modele prijetnji”, rekao je za Rest of World Kristian Alexander, viši suradnik na Rabdan institutu za sigurnost i obranu u Abu Dhabiju.

Ta je potvrda stigla brzo. Dronovi su napali tri AWS podatkovna centra — dva u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i jedan u Bahreinu. AWS je upozorio korisnike da razmotre premještanje računalnih opterećenja iz regije, istaknuvši da operativno okruženje „ostaje nepredvidivo”.

Podmorski kabeli

Sami kabeli nisu izravna meta. Namjerni napad zahtijevao bi da brod vuče sidro po morskom dnu ili izravan udar na stanicu za iskrcavanje, pri čemu bi Iran riskirao prekid vlastite povezanosti, rekao je Madory.

Veća opasnost dolazi od slučajnih oštećenja i kolateralnih udara. U veljači 2024. tri kabela u Crvenom moru prekinuta su sidrom teretnog broda pogođenog raketom hutijskih snaga, što je poremetilo 25 % prometa između Azije, Europe i Bliskog istoka. Popravak jednog kabela trajao je pet mjeseci jer plovila nisu mogla sigurno pristupiti tom području.

Ako bi sada bilo prekinuto više glavnih kabela, a ekipe za popravak bile bi blokirane na oba prolaza, poremećaj bi mogao trajati znatno dulje.

Kriza razotkriva temeljnu prazninu u pristupu Washingtona širenju tehnološke infrastrukture u Zaljevu. Sigurnosni okviri osmišljeni su kako bi spriječili dolazak naprednih čipova u Kinu, a ne kako bi zaštitili fizičku infrastrukturu od izravnih vojnih prijetnji.

„Američka vlada i čelnici industrije dali su prioritet širenju, a ne ublažavanju vojnih rizika, što odražava koliko razvoj umjetne inteligencije nadmašuje doktrinu nacionalne sigurnosti”, rekao je Zabin. „Podmorske kabelske rute geografski su ograničene i nude malo mogućnosti za zaobilaženje.”

Geografska ograničenja

Tajming nije mogao biti nepovoljniji. Obilazak američkog predsjednika Donalda Trumpa po regiji prošlog svibnja rezultirao je najavama ulaganja od 2,2 bilijuna dolara, temeljenima na percipiranim prednostima Zaljeva: političkoj povezanosti s Washingtonom, obilnom kapitalu i infrastrukturi svjetske klase.

OpenAI, G42, Oracle, Nvidia i SoftBank najavili su projekt Stargate UAE — planirani kampus umjetne inteligencije od 5 gigavata u Abu Dhabiju, koji bi bio najveći izvan SAD-a. Amazon se obvezao uložiti 5 milijardi dolara u centar umjetne inteligencije u Rijadu, u suradnji sa saudijskom tvrtkom Humain.

Zaljevske zemlje ispunile su svoj dio obveza. Odluka Washingtona da napadne Iran izložila je ta ulaganja izravnoj opasnosti. Tijekom jednog vikenda UAE je presreo 165 balističkih raketa, dvije krstareće rakete i 541 dron, dok su Saudijska Arabija i Katar uspostavili slične obrambene sustave.

Američka sigurnosna arhitektura koja je pratila ta ulaganja bila je usmjerena na drukčiju prijetnju. Inicijativa Pax Silica iz siječnja 2026. uključila je UAE i Katar u napore da se napredni poluvodiči drže podalje od Kine. G42 iz Abu Dhabija prekinuo je suradnju s Huaweijem, dok se Humain povezao s američkim dobavljačima čipova.

„Sigurnosni okviri koji podupiru partnerstvo SAD-a i UAE-a u području umjetne inteligencije očito su bili usmjereni na kontrolu lanca opskrbe i geopolitičko usklađivanje, a ne na fizičku obranu u uvjetima intenzivnog sukoba”, rekao je Ali Bakir, docent međunarodnih odnosa na Sveučilištu Katar.

Unutar Irana vlasti su uvele digitalno zamračenje. Podaci Kentika pokazuju da je internetski promet u zemlji naglo pao 28. veljače i od tada ostao na gotovo nultoj razini. Tri najveće iranske mreže — MCCI, MTN Irancell i TIC — pale su na minimalne razine, što upućuje na namjerno isključenje, a ne na fizičko oštećenje infrastrukture.

Iranska strategija

Strukturne prednosti Zaljeva i dalje su snažne. Regija raspolaže kapitalom, energetskim resursima i strateškim položajem. UAE i Saudijska Arabija imaju naftovode koji mogu zaobići Hormuz, a obje države pokazale su sposobnost obrane vlastitog teritorija.

„Strukturne prednosti zasad se nisu promijenile, ali situacija se razvija. Ako se sukob nastavi, vjerojatnost da će dugoročno utjecati na percepciju sigurnosti i vrijednosti ulaganja sve će više rasti”, rekao je Ryan Bohl, viši analitičar za Bliski istok i Sjevernu Afriku u RANE Networku.

Malo je tko očekivao da će SAD napasti Iran i izazvati odmazdu prema regiji, ističe geopolitički strateg Abishur Prakash. Strateško planiranje bilo je usmjereno gotovo isključivo na energetske i financijske tokove, dok je tehnološka infrastruktura ostala zanemarena.

„Sve se sada preokrenulo, razotkrivajući ranjivost tehnološkog sektora i ambicija regije”, rekao je Prakash.

Sjedinjene Države trebale bi početi tretirati podatkovnu infrastrukturu Zaljeva na isti način kao i energetsku — uključujući je u planiranje kriznih scenarija i regionalnu sigurnosnu koordinaciju, smatra Zabin. Takav okvir za energetiku razvijan je desetljećima.

Za umjetnu inteligenciju on još ne postoji. Kabeli postoje.