NASA je u svibnju 2026. objavila pregledni plan razvoja lunarne baze u tri faze, usmjeren na južni pol Mjeseca.

U najkraćem, u prvoj fazi predviđene su robotske misije i priprema infrastrukture do 2029. godine. U drugoj fazi planiraju se rani ljudski boravci i polutrajna infrastruktura od 2029. do 2032. godine. U trećoj fazi cilj je održiva ljudska prisutnost, uz razvoj staništa, logistike i korištenja lokalnih resursa.

NASA-in plan objavljen 26. svibnja 2026. godine u tri faze predviđa postupni razvoj lunarne baze kod južnog pola Mjeseca. Prve misije bit će usmjerene na Mjesečev južni pol, posebno na strateško područje zvano Shackleton Connecting Ridge. Znanstvenici vjeruju da bi regija mogla sadržavati vodeni led zarobljen u trajno zasjenjenim kraterima - nevjerojatno vrijedan resurs koji bi budući astronauti mogli koristiti za pitku vodu, kisik i raketno gorivo.

Planirano je da prva faza traje do 2029. godine. Njezin je cilj izviđanje južnog pola Mjeseca, izvođenje robotskih misija i demonstracija ključnih tehnologija za kasniji ljudski boravak. U NASA-inu prikazu za prvu fazu navodi se do 25 misija i 21 slijetanje.

U drugoj fazi, koja prema NASA-inu prikazu traje od 2029. do 2032. godine, planirani su rani ljudski boravci i sastavljanje polutrajne infrastrukture. U drugoj fazi će započeti izgradnja trajne infrastrukture poput energetskih sustava i stambenih modula. U početku se očekuje da će astronauti boraviti na kratkim misijama dok testiraju rovere, staništa i površinske operacije. Kasnije faze mogle bi uključivati ​​vozila pod tlakom u kojima astronauti mogu živjeti i putovati dok istražuju površinu Mjeseca.

Treća faza predviđa održivu ljudsku prisutnost, rutinske rotacije posade i kontinuiranu površinsku aktivnost, ali ne daje konačan javni raspored ukupnog broja misija i slijetanja.

Treća faza zamišljena je kao razdoblje održive ljudske prisutnosti na Mjesecu i širenja operacija, uz staništa, logistiku, korištenje lokalnih resursa i povrat tereta bez posade. U širem NASA-inu okviru Moon to Mars takva se baza promatra i kao dio pripreme za buduće misije prema Marsu.

Područje južnog pola Mjeseca doista ima dijelove s produljenom osvijetljenošću i trajno zasjenjene kratere u kojima bi mogao postojati vodeni led. NASA navodi da takvi uvjeti pogoduju dugoročnim operacijama i kombinaciji energetskih sustava. NASA-in plan za drugu fazu predviđa i nadogradnju solarne energije, dok se planira i fisijski nuklearni reaktor koji bi služio kao uz solarne panele kao dodatni te pouzdani izvor potrebne energije za boravak ljudi na Mjesecu.