Ti se materijali koriste u borbenim zrakoplovima, motorima električnih vozila, sustavima za navođenje projektila, vjetroturbinama te u nizu drugih tehnoloških proizvoda.

Prema podacima MMF-ova Svjetskog gospodarskog pregleda objavljenog u travnju ove godine, koji se temelje na bazi World Integrated Trade Solution, Japan uvozi 37 % kineskog izvoza rijetkih zemnih metala, a SAD 33 %. Zajedno, te dvije zemlje apsorbiraju oko 70 % kineskog izvoza tih sirovina i spojeva.

Japan nema značajnih domaćih nalazišta rijetkih zemnih metala. Njegova proizvodnja hibridnih vozila, sektor potrošačke elektronike i industrija obrambenih komponenti uvelike ovise o uvozu. Kina je 2010. godine obustavila isporuke rijetkih zemnih metala Japanu na otprilike dva mjeseca, usred teritorijalnog spora oko otoka Senkaku/Diaoyu. Kao posljedica, cijene su naglo porasle na globalnoj razini.

Japan je potom pokrenuo nacionalnu strategiju diverzifikacije opskrbe. Međutim, petnaest godina kasnije i dalje prima više kineskog izvoza rijetkih zemnih metala nego bilo koja druga zemlja.

SAD, s udjelom od 33 %, predstavljaju drugačiju vrstu kontradikcije. Američki obrambeni dobavljači, uključujući Lockheed Martin i Raytheon, koriste rijetke zemne elemente u borbenim zrakoplovima F-35, vođenim projektilima i radarskim sustavima. Lanac opskrbe Pentagona djelomično ovisi o Kini za materijale koji se koriste u sustavima naoružanja koje SAD raspoređuju globalno.

U travnju 2025. Kina je uvela kontrole izvoza sedam rijetkih zemnih elemenata, uključujući terbij, disprozij i itrij — upravo onih teških elemenata ključnih za obrambene primjene.

Jaz u preradi

Kina proizvodi otprilike 60–70 % svjetske rude rijetkih zemnih metala. Još važnije, prerađuje procijenjenih 85–90 % globalnih količina u upotrebljive industrijske spojeve.

SAD vade rijetku zemnu rudu u postrojenju Mountain Pass u Kaliforniji, ali je gotovo uopće ne prerađuju u zemlji. Velik dio te rude izvozi se u Kinu na rafiniranje, nakon čega se vraća u obliku spojeva koji ulaze u spomenutih 33 % američkog uvoza. Drugim riječima, Sjedinjene Države praktički otkupljuju vlastitu geologiju u obliku koji je preradila Kina.

Neodimij i disprozij ključni su sastojci permanentnih magneta koji se nalaze u gotovo svakom većem motoru električnih vozila i generatoru vjetroturbina.

Zemlje koje najintenzivnije provode tranziciju prema električnim vozilima i obnovljivim izvorima energije ujedno su i one koje najviše ovise o kineskoj preradi rijetkih zemnih metala. Energetska tranzicija i lanac opskrbe rijetkim zemnim elementima zapravo su jedan te isti lanac.