Cilj je spriječiti ponavljanje katastrofalne prošlogodišnje sezone, kada je u požarima izgorjelo više od 118.000 hektara zemljišta.

Regionalna vlada za novi program izdvaja 213 milijuna eura, a uz umjetnu inteligenciju uključuje i novu aplikaciju za upravljanje požarima te dodatna ulaganja u opremu i ljudske resurse. Povod za ulaganje bila je rekordna sezona 2025. godine, tijekom koje je požar u Laroucu, u pokrajini Ourense, postao najveći pojedinačni šumski požar u zabilježenoj povijesti Galicije.

Regija je već desetljećima među europskim područjima najizloženijima šumskim požarima, ponajprije zbog velikih šumskih površina, starenja ruralnog stanovništva i napuštanja poljoprivrednog zemljišta.

AI traži dim i toplinske potpise

Središnji dio novog sustava čini umjetna inteligencija koja analizira slike prikupljene s mreže od 241 nadzorne kamere postavljene u područjima visokog rizika. Sustav koristi konvolucijske neuronske mreže za prepoznavanje karakterističnih znakova požara, poput uzdizanja dima, toplinskih potpisa te specifičnih uzoraka boja i kretanja.

Kada algoritam prepozna mogući požar, automatski šalje upozorenje operaterima koji provjeravaju dojavu prije nego što se na teren upute vatrogasne ekipe.

Cilj je skratiti vrijeme između izbijanja požara i njegove dojave s nekoliko sati na svega nekoliko minuta. Takva rana detekcija može biti presudna jer se požari otkriveni u početnoj fazi često mogu lokalizirati prije nego što zahvate velike površine.

Nova funkcionalnost integrirana je u regionalnu platformu za upravljanje požarima Xeocode, a dvogodišnje pilot-testiranje pokazalo je da sustav može otkriti dim na udaljenosti većoj od 15 kilometara, odnosno do 25 kilometara u povoljnim vremenskim uvjetima.

Predsjednik regionalne vlade Alfonso Rueda izjavio je da je plan osmišljen kako bi se Galicija prilagodila novoj generaciji požara, koji su posljednjih godina postali znatno intenzivniji i teži za gašenje.

Sateliti sve važniji u borbi protiv požara

Galicija nije jedina europska regija koja se okreće umjetnoj inteligenciji i svemirskoj tehnologiji. Nakon što je 2025. postala najrazornija sezona šumskih požara u povijesti Europske unije, s više od 1,07 milijuna hektara spaljenih površina u 25 država članica, sve više zemalja uvodi sustave za automatsko otkrivanje požara.

Najdalje je otišla Grčka, koja je u nacionalni sustav zaštite od požara uključila konstelaciju od četiri nanosatelita njemačke tvrtke OroraTech. Sateliti dvaput dnevno pretražuju površinu zemlje termalnim senzorima koji mogu prepoznati požare veličine svega nekoliko metara.

Podaci o lokaciji, veličini i intenzitetu požara obrađuju se pomoću umjetne inteligencije te se u stvarnom vremenu dostavljaju nacionalnim centrima za upravljanje intervencijama. Algoritmi pritom filtriraju lažne uzbune uzrokovane zagrijanim stijenama, solarnim panelima ili industrijskim objektima.

Sličan pristup postupno uvodi i Portugal, dok se sve više južnoeuropskih zemalja okreće kombinaciji satelita, kamera i strojnog učenja kako bi ubrzale otkrivanje požara i smanjile štetu koju uzrokuju sve ekstremniji toplinski valovi.