U sklopu misije Transporter-16, koju je realizirao SpaceX, u orbitu je poslano osam CubeSat satelita i jedan dodatni korisni teret s ciljem testiranja novih komunikacijskih i podatkovnih tehnologija.

Zagušene radiofrekvencije

Današnja svemirska komunikacija gotovo se u potpunosti oslanja na radiofrekvencijski spektar — ograničen resurs koji je sve opterećeniji. Kako broj satelita rapidno raste, a svemirske usluge postaju dio svakodnevice, potreba za bržim i učinkovitijim prijenosom podataka postaje sve izraženija.

Upravo tu na scenu stupaju nove tehnologije koje ESA sada testira — prije svega laserska (optička) komunikacija i napredna obrada podataka izravno u orbiti.

Laseri kao budućnost

Dio CubeSatova fokusiran je na demonstraciju laserske komunikacije — tehnologije koja omogućuje znatno veće brzine prijenosa podataka u odnosu na klasične radiovalove. Testiraju se i međusatelitske veze te nove optičke zemaljske stanice.

Cilj je jasan: razviti jeftinije i učinkovitije sustave koji mogu nadopuniti ili čak djelomično zamijeniti postojeću radio infrastrukturu.

Grčki sateliti

Posebno mjesto u misiji zauzima grčki program povezivanja, u sklopu kojeg je lansirano pet CubeSatova.

Među njima se ističe OptiSat, satelit veličine kutije žitarica kojim upravlja Planetek Hellas. Opremljen je laserskim komunikacijskim terminalom koji razvija njemački TESAT, a namijenjen je sigurnoj i brzoj razmjeni podataka između satelita.

PeakSat, koji je razvilo Sveučilište Aristotel u Solunu, testira komunikaciju između svemira i zemaljskih optičkih stanica, dok trio satelita ERMIS ide korak dalje — kombinira 5G komunikaciju, IoT aplikacije i međusatelitske veze.

Najnapredniji među njima, ERMIS-3, koristit će lasersku komunikaciju za prijenos hiperspektralnih snimaka Zemlje, što bi moglo imati konkretnu primjenu u preciznoj poljoprivredi.

Obrada u orbiti

Osim komunikacije, važan fokus misije je i obrada podataka u svemiru. Ideja je jednostavna: umjesto slanja ogromnih količina sirovih podataka na Zemlju, sateliti ih mogu filtrirati i analizirati već u orbiti.

Belgijska tvrtka EDGX upravo to testira — njihova kompaktna jedinica s GPU-om i podrškom za umjetnu inteligenciju omogućuje satelitima da samostalno odluče koje podatke vrijedi poslati na Zemlju. Time se štedi energija i rasterećuje komunikacijski sustav.

Novi poslovni modeli

Misije uključuju i projekte iz ESA-inog programa Pioneer Partnership, koji ima cilj stvoriti novu generaciju komercijalnih pružatelja svemirskih usluga.

Primjer je misija SaaS kompanije Spire Global, koja razvija optičke veze između satelita kako bi podaci mogli “putovati” orbitom i stići na Zemlju točno tamo gdje su potrebni.

S druge strane, britanski AAC Clyde Space kroz misiju VIREON šalje satelite za promatranje Zemlje koji mogu gotovo u stvarnom vremenu pratiti stanje usjeva, šuma i vodnih resursa — ključne informacije za poljoprivredu i upravljanje okolišem.

Što slijedi?

Te misije tek su početak. Već u svibnju planirano je dodatno lansiranje u sklopu Transportera-16.5, koje će dodatno testirati otpornost laserskih komunikacija na smetnje.

Ako se tehnologije pokažu uspješnima, mogle bi potpuno promijeniti način na koji svemirski sustavi komuniciraju — od bržeg interneta iz svemira do preciznijeg praćenja klimatskih promjena.

Drugim riječima, borba za učinkovit prijenos podataka postaje jednako važna kao i sama lansiranja — jer bez kvalitetne komunikacije, svemirska ekonomija jednostavno ne može funkcionirati.