U travnju je nizozemsko homologacijsko tijelo RDW odobrilo Teslin sustav Full Self-Driving (FSD) Supervised, a njegovo su odobrenje tijekom godine priznale i druge države članice EU-a. Pritom treba naglasiti da FSD Supervised nije potpuno autonomna vožnja: riječ je o sustavu pomoći vozaču razine 2, pri čemu vozač i dalje mora stalno nadzirati promet i biti spreman preuzeti upravljanje.

Samo nekoliko mjeseci kasnije Waymo, Alphabetova kompanija za autonomnu vožnju, najavio je širenje u Europu. U Münchenu je počeo pripremati teren za autonomnu uslugu prijevoza putnika, najprije ručnim vožnjama, kartiranjem ulica i testiranjem sustava. Waymo planira komercijalno otvoriti uslugu putnicima krajem 2027. godine, uz prethodno dobivanje potrebnih regulatornih odobrenja.

U Madridu se razvoj kreće brže. Regija Madrid, Uber, WeRide i AVOMO dobili su u rujnu prvo nacionalno odobrenje u Španjolskoj za testiranje autonomnih putničkih vozila razine 4 na javnim cestama. U početnoj fazi predviđeno je 20 vozila, uz nadzor stručnjaka u vozilu, a aktivnosti uključuju kartiranje, provjeru ruta i pripremu za buduće komercijalne usluge.

WeRide istodobno razvija autonomni prijevoz i u Švicarskoj. Na zračnoj luci Zürich njegovi autonomni autobusi prevoze zaposlenike na području zračne luke. Od svibnja 2026. sigurnosni vozač više ne sjedi za upravljačem, nego na stražnjem sjedalu, dok se vožnja dodatno nadzire iz udaljenog upravljačkog centra. Cilj je postupno prijeći na potpuno daljinski nadzirani rad bez sigurnosnog vozača u autobusu.

Posebno je zanimljiv razvoj događaja u Zagrebu. Pony.ai i Verne 10. rujna pokrenuli su testne vožnje robotaksijem bez vozača s putnicima na javnim cestama. Vožnje se trenutačno odvijaju na ruti dugoj 22 kilometra koja povezuje sjedište Vernea i jednu od zagrebačkih poslovnih zona sa Zračnom lukom Franjo Tuđman. Partneri najavljuju postupno širenje područja testiranja.

Zagreb je pritom već u travnju dobio i prvu komercijalnu uslugu robotaksija u Europi, koju zajednički razvijaju Pony.ai, Verne i Uber. U početnoj fazi u vozilu se još nalazio operater, dok je potpuno autonomna vožnja uslijedila kao sljedeći korak. Od kolovoza se autonomne vožnje u Zagrebu mogu naručivati i putem Uberove aplikacije.

Verne je tvrtka iz Rimac Groupa, a u projektu s Pony.ai osigurava lokalnu operativnu infrastrukturu i provedbu usluge. Pony.ai pritom osigurava tehnologiju autonomne vožnje. Zagreb je tako postao jedno od prvih europskih tržišta na kojima se tehnologija robotaksija pokušava prebaciti iz demonstracijskih vožnji u stvarnu prometnu uslugu.

Autonomna vožnja ne razvija se, međutim, samo za prijevoz putnika. Švedska kompanija Einride objavila je 15. rujna da je, u suradnji s Lidlom, počela koristiti električni kamion bez kabine i vozača na javnim cestama u Njemačkoj. Vozilo radi na razini 4 autonomije i prevozi robu između Lidlova distribucijskog centra i trgovine u Edermündeu kod Kassela. Za projekt je izdano posebno odobrenje njemačke Savezne uprave za motorni promet (KBA).

Riječ je o važnom pomaku jer kamion nije samo dio zatvorenog testnog poligona, nego sudjeluje u svakodnevnom poslovanju na javnim prometnicama. Lidl projekt vidi i kao jedan od mogućih odgovora na nedostatak profesionalnih vozača i potrebu za otpornijim logističkim lancima. Tijekom četveromjesečnog projekta vozilo bi na predviđenoj ruti trebalo prevesti više od 3000 paleta robe.

Njemački regulatorni okvir za autonomnu vožnju među razvijenijima je u Europi. Njemačka je još 2021. uspostavila pravni okvir za autonomnu vožnju, a slučaj Einridea i Lidla pokazuje da se taj okvir sada počinje primjenjivati i na konkretne komercijalne logističke operacije.

Europsko tržište autonomne mobilnosti time ulazi u novu fazu. Umjesto ograničenih demonstracija i testiranja na zatvorenim poligonima, sve je više projekata koji se odvijaju na javnim cestama, s putnicima ili teretom i uz regulatorna odobrenja. Zagreb pritom prednjači u robotaksijima, München se priprema za dolazak Wayma, Madrid za širenje usluge WeRidea i Ubera, a Njemačka već testira autonomni teretni promet u stvarnim logističkim operacijama.

Prema ranijoj analizi koju je objavio EU Tech Loop, široka primjena autonomnih vozila mogla bi značajno smanjiti broj prometnih nesreća sa smrtnim ishodom u Europskoj uniji. Procjena o mogućem spašavanju do 13.000 života godišnje, međutim, predstavlja modelsku procjenu, a ne dokazani rezultat stvarne primjene autonomnih vozila. Takve procjene treba promatrati odvojeno od trenutačnih rezultata testiranja i komercijalnih projekata.