Više od 200 sudionika okupilo se u Zagrebačkom inovacijskom centru Zicer na konferenciji AI4GOOD kako bi istaknuli potrebne korake za korisnu primjenu umjetne inteligencije (Artificial Intelligence AI) za održiv rast društva i to kroz razvoj konkretnih projekata u Hrvatskoj. Sudionici u programu složili su se kako umjetna inteligencija pruža nove mogućnosti pristupu i rješavanju postojećih problema. No, jedino pravilno usmjerena može pozitivno utjecati na društvo u budućnosti. Kroz konkretne primjere te prezentaciju startupa koji koriste AI tehnologiju, posjetitelji na konferenciji su mogli vidjeti neke nove alate koje društvo ima na raspolaganju za istraživanje i  rješavanje teških pitanja.

U uvodu je Ratko Mutavdžić iz Microsofta prikazao trendove razvoja s područja umjetne inteligencije te što možemo očekivati od nje u godinama koje dolaze te kako će umjetna inteligencija utjecati na naše društvo, poslovanje i pojedinačne živote. Predavanje je predstavilo koncepte koje razvijamo za budućnost i koji nam otvaraju potpuno nova pitanja koje si do sada nismo morali postavljati. S obzirom na važna etička i društvena pitanja koja otvara AI, sudionici su kroz izlaganje stručnjaka za ljudske resurse Ace Momčilovića  mogli čuti kako će promjene s kojima će se uskoro suočiti društvo utjecati na život ljudi, kako će ih ljudi prihvatiti i kako će se na njih adaptirati. Nakon prezentacije zajedno s Igorom evolucijskim psihologom Mikloušićem  prodiskutirao je razne aspekte psihologije i umjetne inteligencije u okviru evolucijske psihologije. Sudionici su imali priliku čuti i neke konkretne projekte vezane za ovu temu, a koji se razvijaju u Hrvatskoj.  Igor Mikloušić posebno je istaknuo da kao društvo moramo smisliti novi način za simuliranje onog što je stvarno ljudska inteligencija kako bi mogli kreirati opću umjetnu inteligenciju, te kako je zato nužno da budući znanstvenici (psiholozi, doktori…) poznaju tehnologiju.

Regulatorni okvir

Regulatorni okvir umjetne inteligencije je upravo u nastajanju za područje Europske unije, istaknula je odvjetnica koja se bavi pravnim aspektom umjetne inteligencije, Marijana Šarolić Robić. Ona je prezentirala prijedloge mogućih rješenje i navela kako je potrebna suradnja cijela poslovne, akademske i stručne zajednice u utvrđivanju temeljnih vrijednosti i načela tzv. etičkih smjernica za umjetnu inteligenciju, a koja će oblikovati budućnost AI industrije.

Nakon uvodnih prezentacija i osvrta na ono što nas kao društvo očekuju u budućnosti, na panel raspravi Jesmo li spremni za budućnost rada – Umjetna Inteligencija, robotizacija i zaposlenici budućnosti okupili su se predstavnici istaknutih gospodarskih institucija i područja. Ivan Maglić, član Izvršnog odbora HUP ICT udruge je rekao da istraživanja Gartnera pokazuju da će AI pozitivno djelovati na zapošljavanje u budućnosti, no pitanje je da li mi u Hrvatskoj obrazujemo ljude koji će moći raditi na tim zanimanjima.

S ovom konstatacijom se složio predsjednik Udruženja HGK IT Nikola Dujmović i napomenuo da vjeruje kako će razvoj tehnologije dovesti do smanjenja potreba za radnom snagom, ali da će s druge strane umjetna inteligencija kreirati nova zanimanja. Marko Sever iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje istaknuo je da ljudi koji su trenutno nezaposleni ili su stariji od 55 godina ili pak niskog obrazovanja – njima umjetna inteligencija nažalost neće pomoći u perspektivi zapošljavanja. Upravo to je spomenula i Tanja Prekodravac iz Selectia koja je postavila dobro pitanje što s ljudima čiji posao je lako zamjenjiv i da kao društvo moramo što prije promišljati kako osigurati budućnost njihovog rada. Što se tiče budućnosti edukacije i toga treba li već naglasak staviti na STEM zanimanja, Jan Šnajder, profesor s FER-a, naglasio je da na razvoju AI područja trebaju raditi kako inženjeri tako i stručnjaci iz područja humanističkih znanosti.

U drugom dijelu konferencije, izneseni su konkretni primjeri primjene umjetne inteligencije za rješavanje važnih društvenih problema te su se predstavili startupi koji razvijaju proizvode i usluge temeljene na AI-ju. Da umjetna inteligencija ne znači nužno i smanjenje potrebe za radnom snagom pokazao je Slaven Mišak iz tvrtke BonsAI. Kroz prezentaciju nekoliko „real-world“ primjera pokazao je na koje se sve načine umjetna inteligencija može koristiti za povećanje poslovne efikasnosti i to ne kroz smanjenje radne snage već upravo suprotno – kroz povećanje operativne efikasnosti zaposlenika. Poseban naglasak je stavljen na područje zdravstva, a mogućnosti i prepreke za primjenu AI-ja u zdravstvu pokazala je ravnateljica Doma zdravlja Zagreb – Centar Antonija Balenović. Umjetna inteligencija može pomoći da se rješenja u potpunosti baziraju na činjenicama što će izrazito unaprijediti liječenje – rekla je – te da se bez digitalnih tehnologija ne može unaprijediti svjetski zdravstveni sustav.

Potencijal AI

Potencijal umjetne inteligencije je toliki da ga neki uspoređuju čak i s elektrifikacijom. Kako ne bi u Hrvatskoj kasnili s korištenjem ove tehnologije, suosnivač ZASTI-ja, međunarodne tvrtke za AI Davor Runje pokazao je koja područja umjetne inteligencije trebamo razvijati/poticati. Naglasak je stavio na nove poslovne mogućnosti koje otvara upotreba umjetne inteligencije, a koje imaju potencijal pozitivno utjecati na razvoj čovječanstva. Nakon njega publika je mogla vidjeti neke poslovne modele temeljene na ovoj tehnologiji koji se razvijaju u Hrvatskoj. Slavko Radman predstavio je startup Silver Monitor, pametnu biometrijsku narukvica za starije, a Marino Šabijan Luana.ai – virtualnog asistenta za personaliziranu kardiovaskularnu prevenciju. Njih dvojica zajedno s još jednim startup predstavnikom Ivanom Čolakom, Luminum ICT te Slavenom Mišakom iz tvrtke BonsAI i Ivanom Sladeom iz međunarodne tvrtke Shimadzu Europa sudjelovali su na panelu Što nam treba za razvoj AI-ja?.

Podijeli:

Vezane objave