Medijsko tržište se dramatično promijenio za manje od jednog desetljeća. Umjesto da sjednu ispred obiteljske televizije, milijuni Europljana, prije svega mladih gledaju i slušaju audiovizualne sadržaj online, na zahtjev (video-on-demand VoD) i na različitim mobilnim uređajima.

Mladi sve manje gledaju tradicionalnu televiziju, njihovo gledanje klasične televizije je 2014. godine iznosilo negdje u prosjeku oko 2 sata s tim da je to bila polovica ukupnog gledanja video sadržaja, ostalo, odnosno polovica se odnosi na online sadržaje. Procjenjuje se kako će globalni internetski udio videozapisa u internetskom prometu potrošača porasti s 64% u 2014. na 80% do 2019. godine.

Pravila i za platforme za razmjenu videozapisa

Europski parlament je 2. listopada usvojio izmjene Direktive o audiovizualnim medijima (Audiovisual Media Services Directive AVMSD). Izmjenama se omogućuje promjena pravila na tržištu, omogućuje veća fleksibilnost oglašavanja za emitere, te se, usto, definiraju preciznija pravila zaštite mladih i rješavanja govora mržnje u svim audiovizualnim sadržajima. Sukladno jačanju EU vrijednosti, naglašeno je promicanje europskih audiovizualnih produkcija i osiguravanju neovisnosti audiovizualnih regulatora. Direktivom su obughvaćeni tradicionalni TV emiteri i video-on-demand usluge.

Novost je što AVMSD sada obuhvata i i platforme za razmjenu videozapisa, odnosno one se tretiraju kao komercijalna usluga usmjerena javnosti:

  • gdje je glavna svrha usluge (ili bitna funkcionalnost takvog servisa) posvećena pružanju programa i videozapisa koji se stvaraju korisnicima široj javnosti, kako bi se informirali, zabavili ili obrazovali;
  • koji je dostupan putem elektroničkih komunikacijskih mreža; i
  • gdje je sadržaj organiziran na način koji određuje davatelj usluge, posebno prikazivanjem, obilježavanjem i redoslijedom;

To znači da će usluge kao što je YouTube spadati u područje revidirane Direktive. Audiovizualni sadržaj koji se dijeli na uslugama društvenih medija, kao što je Facebook, također će biti obuhvaćen revidiranom direktivom.

Dok web stranice na novinama ostaju izvan opsega Direktive, samostalni dijelovi internetskih stranica novina koji sadrže audiovizualni program ili videozapise koje generiraju korisnici smatrat će se platformama za razmjenu videozapisa u svrhu AVMSD-a. Međutim, bilo kakva povremena upotreba videozapisa na web stranicama, blogovima i portalima za vijesti izvan područja primjene Direktive.

Države članice EU u svojem zakonodavnom okviru trebaju bi osigurati da platforme za razmjenu videozapisa implementiraju mjere kako bi:

– zaštititi mladih od štetnog sadržaja (koji može narušiti fizički, mentalni ili moralni razvoj); takvim sadržajima pristup treba biti ograničen; i

– štititi javnost od poticanja na nasilje ili mržnju i sadržaj koji čine kaznena djela (javna provokacija počinjenja terorističkih prijestupa, dječja pornografija, rasizam ili ksenofobija).

Obveza zemlje porijekla videozapisa bit će osigurati zaštitu pružatelja medijskih usluga osnovanih u jednoj državi članici od ograničenja koje nameću druge države članice EU koje primaju svoje usluge. Odnosno, audiovizualni pružatelji usluga neće se morati pridržavati pravila 28 različitih država članica nego samo one članice gdje je sjedište produkcije.

Izmjene Direktive olakšava pravila pružateljima audiovizualnih usluga na sljedeće načine:

  • osiguravanje transparentnosti među državama članicama po pitanju nadležnosti: lakše će se utvrditi država čija se pravila primjenjuju na svakog pružatelja, zahvaljujući bazi podataka koja će sadržavati popis pružatelja usluga u okviru nadležnosti država članica. Ti će podaci biti javno dostupni;
  • usklađivanje postupaka u slučaju izuzeća od zemlje podrijetla radi emitiranja televizije i video-on-demand usluga;
  • uvođenje osnova za odstupanja od država članica EU o ozbiljnim rizicima za javno zdravstvo i javnu provokaciju počinjenja terorističkih prekršaja;
  • uvođenje novog hitnog postupka za odstupanja u slučaju zabrinutosti za javnu sigurnost i javne provokacije počinjenja terorističkih prekršaja.

Nova pravila o oglašavanju

Nova pravila nastoje postići pravu ravnotežu između zaštite potrošača, posebice zaštite najranjivijih potrošača (primjerice mladih) i fleksibilnijeg sustava za televizijske kuće, uzimajući u obzir nove tržišne stvarnosti.

Predložena pravila ojačavaju odredbe za zaštitu djece od neprimjerenih audiovizualnih komercijalnih informacija hrane visoke masti, soli i natrija i šećera, poticanjem kodeksa ponašanja na razini EU, gdje je to potrebno.

Reklamiranje duhana ostaje zabranjeno na svim vrstama medija. Za oglašavanje alkohola, zakonodavci su se složili također potaknuti daljnji razvoj samoregulacije ili suregulacije, po potrebi i na razini EU, kako bi učinkovito smanjili izloženost mladih na takve reklame. To ne sprječava države članice da primjenjuju stroža pravila kao što su, primjerice, zabrana oglašavanja alkohola ili usvajanje drugih mjera.

Ograničenje oglašavanja do 20% vremena emitiranja primjenjivat će se od 6:00 do 18:00 sati, a isti udio dopušten i za tzv. prime timeu (od 18: 00 do ponoći).

Očekuje se kako će nova pravila oglašavanja imati pozitivan ekonomski učinak za televizijske kuće i povećati njihovu sposobnost ulaganja u audiovizualni sadržaj što je važno za konkurentnost audiovizualne industrije Europske unije.

<MN> Neprimjereni sadržaji

Djeca gledaju manje televizije i sve više na zahtjev i online videozapise. No,

sadašnja audiovizualna pravila u EU štite mlade u gledanju video sadržaja u klasičnom televizijskom emitiranju ali nedovoljno u video-on-demand emitiranju i u gledanju videa na online platformama. Novi AVMSD donosi jednaka pravila za sve oblike video emitiranja:

  • programi koji mogu narušiti fizički, mentalni ili moralni razvoj mladih ne smiju im biti dostupni. Platforme za razmjenu videozapisa po novome će također morati poduzeti mjere za zaštitu mladih od štetnog sadržaja. Takve mjere sastoje se od alata za korisnike koji izvješćuju i označavaju štetni sadržaj, provjeru dobi ili sustave roditeljske kontrole.
  • najštetniji sadržaji, poput nasilja i pornografije, biti će podložan najstrožim mjerama koje pružaju visok stupanj kontrole (poput enkripcije i učinkovite roditeljske kontrole).
  • poticati će se suregulaciju EU o deskriptorima sadržaja (riječi, simboli ili akustični način upozoravanja o lošem jeziku, spolu, nasilju, drogama, diskriminaciji) koji pružaju dovoljno informacija gledateljima o mogućoj štetnoj prirodi sadržaja. Video industrija bi trebala razviti zajedničke deskriptore sadržaja, jer dobne ocjene bez dodatnih objašnjenja o ocjeni ne daju uvijek dovoljno informacija roditeljima. To će omogućiti roditelje da donose odluke za svoju djecu ili djeci da donesu odluke za sebi.

Zaštita europskih vrijednosti i produkcije

Prema novim pravilima, TV emiteri će i dalje biti dužni emitirati najmanje 50% udjela europske produkcije (uključujući nacionalni sadržaj). Usluge s video-on-demand koje već moraju promicati europske radove prema postojećim pravilima podvrgavaju se revidiranoj direktivi prema specifičnim obvezama: oni moraju osigurati najmanje 30% udjela europskog sadržaja u svojim katalozima i trebali bi pružiti dobru vidljivost (naglasak) europskom sadržaju u svojim ponudama.

Izmjenjeni AVMSD poticati će promociju europske video produkcije u video-on-demand uslugama. Na državama članicama je mogućnost nametanja financijskih doprinosa europskoj video produkciji. I dosadašnja pravila omogućuju da se promocija europske videoprodukcije može provoditi, između ostalog, i kroz financijske doprinose proizvodnji i stjecanju prava europskih produkcija. Države članice imaju mogućnost tražiti da medijski servisi pod njihovom jurisdikcijom pridonose na taj način. Nova pravila razjašnjavaju mogućnost da države članice nametnu financijske doprinose (izravna ulaganja ili pristojbe koje se plaćaju nacionalnim fondovima za financiranje domaće video produkcije) pružateljima medijskih usluga, uključujući one osnovane u drugoj državi članici, ali koje ciljaju svoju nacionalnu publiku.

Radiotelevizijske kuće sada više ulažu u europsku video produkciju od pružatelja video-on-demand. Naime, europske televizijske kuće ulažu oko 20% svojih prihoda u domaću video produkciju a pružatelju usluga video-on-demand manje od 1%. To bi se u buduće trebalo ujednačiti.

Obvezni udjeli europskih radova u ponudama platformi video-on demand već postoje u više od polovice zemalja članica EU (Cipar, Mađarska, Litva, Malta, Slovačka, Francuska, Hrvatska, Češka, Italija, Poljska, Rumunjska, Slovenija, Španjolska). No, obvezni udjeli europske produkcije u ponudama platformi video-on-demand potpuno su neujednačeni i iznose od 10 do 60% ukupne ponude. Zbog toga izmjenjeni AVMSD utvrđuje minimalno usklađivanje na razini EU, tako da svi Europljani mogu imati pristup europskom audiovizualnom sadržaju.

Podijeli: