U svrhu usklađivanja uporabe radiofrekvencijskog spektra za mreže pokretnih komunikacija na europskoj razini Hrvatska regulatorna agencija za elektroničke komunikacije Hakom je obavio javnu raspravu o izmjenama Planova dodjele za frekvencijske pojaseve 800 MHz, 900 MHz, 1800 MHz, 2100 MHz i 2600 MHz.
Frekvencijski pojasevi koji se sada koriste za 2G, 3G i 4G tehnologiju harmonizirani su na europskoj razini i za njih su propisani tehnički uvjeti koji omogućavaju uporabu predviđenih pojaseva i za mreže pokretnih komunikacija pete generacije (5G). Kako bi se odluke Europske komisije u potpunosti implementirale i omogućilo uvođenje 5G u već dodijeljenim frekvencijskim pojasevima, Hakom je obavio sljedeće javne rasprave:

Plan dodjele za frekvencijski pojas 791-821/832-862 MHz

Plan dodjele za frekvencijske pojaseve 880-915/925-960 MHz i 1710-1785/1805-1880 MHz

Plan dodjele za frekvencijski pojas 1920-1980/2110-2170 MHz

Plan dodjele za frekvencijski pojas 2500-2690 MHz

S završetkom javnih rasprava sada Hakom kao regulator može raditi na pripremi aukcija za dodjelu frekvencija za 5G mreže.

Marketinški 5G i stvarne brzine

To znači da će iduće godine i u Hrvatskoj biti uvođenje 5G mreža. U većini članica EU te su mreže u komercijalnoj upotrebi u dijelovima zemlje.

No, prije same mogućnosti izbora 5G mreže i kupovine pametnog telefona koji podržava takvu tehnologiju treba znati da 5G nije niti će ikada biti jedna tehnologija. To je u stvari krovni pojam jer postoje zapravo tri osnovne podjele takve tehnologije. Samo jedna od tih tehnologija mmWave (milimetarski val) može ostvariti gigabitne brzine pri kojima je moguće, na primjer, gledanje filma u 8K rezoluciji. Telekomi marketinši prodaju 5G kao nešto što podrazumijeva gigabitne brzine, no stručnjaci upozoravaju kako je to daleko od istine.

Naime, 5G nije, nikada nije niti će biti niti jedna tehnologija kao što to nije ni 4G. Umjesto toga, to je krovni pojam. Postoje zapravo tri različite vrste 5G. Samo, prvi milimetarski val (mmWave) mogao bi pružiti gigabitne brzine. Ta tehnologija primjenjiva je u frekvencijskim pojasevima od 24 i 28 GHz a problem je što je domet takvih odašiljača mali, negdje do 150 metara, smetnje mu mogu praviti i najmanje prepreke, na primjer staklo od prozora ili čak i lišće. Domet takvih odašiljača je nešto veći od dometa Wi-Fi signala, s njim se može pokriti na primjer neki stadion no ne i manji gradski kvart.

Stručnjaci najavljuju razvoj mmWave tehnologije i proizvoda u novim frekvencijskim pojasevima od 37 GHz, 39 GHz i 47 GHz no pitanje je koliki će imati domet.

Na primjer da bi mmWave bio dostupan duž neke autoceste svakih 150 metara bi trebao biti izgrađen prilagođeni odašiljač.

Jedna od tri vrste izvedbi onoga što se naziva 5G tehnologija su tehnolgija u niskopojasnom opsegu (900 MHz) koja nudi široku pokrivenost signalom, može doseći stotine četvornih kilometara s brzinama od preko 20 Mb/s pa do 100 Mb/s. Takva mreža pogodna je za ruralna područja.

Druga vrsta 5G tehnologije je u srednjem frekvencijskom pojasu, izmeđi 1 i 6 GHz, te ima doseg negdje polovicu od one koju imaju 4G odašiljači. Ostvarive brzine u toj tehnologiju su preko 200 Mb/s.

Brzine od 1Gb/s moguće su samo s mmWave tehnologijom, no problem predstavlja izuzetno mali domet odašiljača s takvom tehnologijom.

Podijeli:

 

Vezane objave