Jeste li ikad pokušali pustiti omiljenu pjesmu kćerke tinejdžerice u audio uređaju u svojem automobilu? Ili ispisati fotografiju wi-fi prijenosom na vašem pisaču? Ili možda prikazati film s vašeg mobilnog telefona na TV zaslonu a da ne koristite kabel?

Sve to i niz drugih stvari Europska komisija želi omogućiti stanovnicima Europske unije novim digitalnim standardima.

Ti standardi podrazumjevati će se za milijarde povezanih uređaja, od pametnih uređaja u vašem domu, do spojenih uređaja u vašem automobilu ako je riječ o privatnom životu, te isto tako kada je riječ o poslovnom segmentu također na milijarde poevaznih uređaja koji će omogućiti, na primjer, pametne tvornice s potpuno digitalnim lancima opskrbe, ili općenito rečeno za internet stvari (Internet of Thing IoT).

I to nije samo sebi svrha, odnosno hi-tech potrošačka moda nego krucijalno gospodarsko pitanje od kojega će zavisiti održivost starog kontinenta u globalnoj tržišnoj utakmici, jasno je iz svih službenih dokumenata Europske komisije o strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta (Digital Single Market).

Europska je komisija još svojoj odlukom COM (2016) 176 najavila ICT standardizaciju  čiji je cilj osigurati da se svi uređaji u budućnosti mogu međusobno povezati i razmjenjivati ​​podatke, neovisno o proizvođaču, operacijskom sustavu ili drugim tehničkim karakteristikama.

Odluka je usmjerena na dva glavna prioriteta.

Prvo, nastoji se zajamčiti novi pristup standardima na sljedećim područjima: 5G, e-mail, kibernetička zaštita, cloud usluge i veliki podaci (big data).

Drugo, nastoji se osigurati da sva informatizacija u Europi bude usmjerena u standardizaciju koja je dio industrijske politike Europske unije.

Pozitivna je početna reakcija na odluku Europske komisije od Vijeća Europe kao i od Europskog parlamenta  te tijela EU za normizaciju ukazuju kako je pred institucijama EU težak posao da se takva povezivost, ustvari internet stvari (IoT) i ostvari.

Bez standardiziranog razvoja jedinstvenog digitalnog tržišta Europa bi počela gospodarski, tehnološki i na sve druge načine zaostajati, izgubiti konkurentnost u globalnoj ekonomiji.

 

Transformacija globalne ekonomije u digitalnu ekonomiju utječe na sve industrijske i uslužne djelatnosti. Europska konkurentnost i produktivnost bitno ovise o njenoj sposobnosti stvaranja, povećanja i učinkovitog iskorištavanja digitalnih inovacija u svim sektorima gospodarstva, uključujući tradicionalne europske prednosti poput proizvodnje vozila, automatizacije, strojne opreme ili financijskih usluga, navodi Europska komisija

Zajednički standardi osiguravaju interoperabilnost digitalnih tehnologija i temelj su učinkovitog digitalnog jedinstvenog tržišta.

Oni jamče da tehnologije rade glatko i pouzdano zajedno, omogućuju ekonomiju razmjera, potiču istraživanje i inovacije i održavaju tržišta otvorenim. Učinkovita interoperabilnost jamči da povezani uređaji poput automobila, telefona, uređaja i industrijske opreme mogu međusobno komunicirati bez problema, bez obzira na proizvođača, operativni sustav ili druge tehničke komponente.

Otvoreni standardi osiguravaju takvu interoperabilnost, uključujući pristup medijima, kulturnim i obrazovnim sadržajima te potiču inovacije. Različiti nacionalni standardi mogu znatno usporiti inovacije i staviti europske tvrtke u nepovoljan položaj u odnosu na ostatak svijeta.

Nedavna revizija EU standardizacijske politike rezultirala je usvajanjem Uredbe 1025/2012 o europskoj normizaciji i stvaranju okvira za transparentniji i učinkovitiji europski normizacijski sustav za sve industrijske sektore. Ta Uredba naglašava brzu evoluciju ICT-a i način na koji novi proizvodi i usluge, kao što su pametni ili povezani uređaji (koji se nazivaju internetom stvari IoT), obnavljaju tržišta.

Kako bi se riješili izazovi vezani uz standardizaciju ICT-a, Komisija je najavila kako će “pokrenuti integrirani normizacijski plan za prepoznavanje i definiranje ključnih prioriteta za standardizaciju, s naglaskom na tehnologije i domene koje se smatraju ključnima za digitalno jedinstveno tržište”. Vijeće Europe prihvatilo je definirane ključne prioritete ICT standardizacije.

Prvo, svi se sektori gospodarstva sve više oslanjaju na digitalne tehnologije koje se mijenjaju sve brže, često dramatično prelaze promjene u tradicionalnijim sektorima i industrijama. Pravodobno i usklađeno postavljanje ICT standarda omogućilo bi europskim inovatorima da se natječu i donose nove proizvode na svjetsko tržište. Fleksibilni, koordinirani i dovoljno brz procesi standardizacije ključni su zahtjev europskog digitalnog jedinstvenog tržišta.

Drugo, vrijednost digitalnih sustava sve više proizlazi iz mogućnosti brze razmjene aplikacija, podataka i tehnologije konvergencije. To i konvergencija fizičkih i digitalnih svjetova, zauzvrat, zamagljuje granice između tradicionalnih sektora i industrije, proizvoda i usluga, potrošnje i proizvodnje, online i offline, te stoga izaziva standarde procesa postavljanja. Interoperabilna rješenja temeljena na otvorenim sustavima i sučeljima otvaraju tržišta, potiču inovativnost i omogućuju prenosivost usluga na jedinstvenom digitalnom tržištu.

Na primjer, mobilne aplikacije za zdravstvo sada se oslanjaju na širok spektar područja ICT-a, uključujući sigurnost, razmjenu podataka i sigurnost i privatnost. Njima upravljaju mnoštvo različitih tijela postavljanja standarda, uključujući različite dionike – što stavlja napore na resurse i na vrijeme. Stoga je potrebno okupiti različite dionike i uspostaviti ravnotežu između proizvodne industrije i uslužnih sektora.

Treće, sve veća složenost koja proizlazi iz proliferacije standarda i raznolikost tehničkih zajednica uključenih u standardnu ​​postavku može usporiti inovaciju. Na primjer, već postoji više na stotine usko povezanih standarda u području interneta stvari (IoT).

U takvim slučajevima, bitno je prvo jasno mapirati sve relevantne standarde kako bi pomogli istraživačima i inovatorima i standardnim odrednicima omogućiti bolje snalaženje u složenosti interneta stvari.

Četvrto, sve više tijela i organizacija uključenih u postavljanje standardnih ili tehničkih specifikacija širom svijeta. Europski vodstvo kroz poboljšanu suradnju, dublju uključenost i veći fokus potrebno je kako bi se osiguralo da su standardizacijski prioriteti EU i jedinstveno digitalno tržište dovoljno zastupljeni u cijelom svijetu.

Peto, europski rad na standardizaciji ne može se promatrati izolirano. Većina glavnih trgovinskih partnera EU-a, uključujući i neka velika gospodarstva u nastajanju, prepoznala je važnost postavljanja standarda za pristup tržištu i povećanje konkurentnosti njihovih industrija te stoga jako ulažu u infrastrukturu standarda i certifikaciju. Međutim, u Europskoj uniji Komisija smatra da standardizacija nije dobila potrebnu razinu političke potpore.

Konačno, mjere za rješavanje navedenih izazova moraju osigurati odgovarajuće uravnoteženje s obzirom na njihovu usklađenost s temeljnim pravima, budući da standardizacija može imati utjecaja na to područje. Na primjer, radnje moraju osigurati potpuno poštivanje prava na privatni život i zaštitu osobnih podataka, te također trebaju uzeti u obzir i druga temeljna prava, uključujući slobodu pružanja poslovanja i prava na imovinu.

Podijeli:

Vezane objave