76ed4fb0d7be4e6d9c65c084e7e6193d

Iako domaća ICT industrija ostvaruje odlične rezultate kada se uspoređuju s ostalim granama hrvatskog gospodarstva, to nije dovoljno da bi se popravila konkurentnost u usporedbi s drugima državama.

Na prošlotjednom skupu Hrvatske udruge poslodavaca bilo je govora o analizi hrvatskog ICT sektora, o čemu smo već pisali, ali i o Globalnom izvješću o informacijskoj tehnologiji 2016., istraživanju Svjetskog gospodarskog foruma (WEF).

To istraživanje obuhvatilo je 139 zemalja, a rezultati su dobiveni korištenjem 53 indikatora, od kojih 27 čine kvantitativni podaci iz dostupnih međunarodnih izvora (Svjetska banka, Ujedinjeni narodi, Međunarodni telekomunikacijski savez i dr.) i 26 prikupljenih anketom među poduzetnicima širom svijeta. Tema ovogodišnjeg Izvješća o informacijskoj tehnologiji su – inovacije u digitalnoj ekonomiji i mrežna spremnost, kroz što se oslikava konkurentnost među državama.

Globalno su se pokazali najuspješnijima Finska, Švicarska, Švedska, Izrael, Singapur, Nizozemska i SAD, koji bilježe rast gospodarstva, odnosno digitalnih inovacija u odnosu na ostale zemlje. U tim državama poslovni sektor je prihvatio sve oblike digitalnih interakcija te stavlja digitalizaciju u središte svih operacija, kaže se u izvješću Svjetskog gospodarskog foruma.

Prema indeksu mrežne spremnosti, Hrvatska je, kao i prije dvije godine, na 54 mjestu, a kako smo pozicionirani u odnosu na zemlje iz regije, i one s kojima se uglavnom uspoređujemo vidite iz ove tablice:

Zemlja Rang 2016
Slovenija 37
Poljska 42
Makedonija 46
Slovačka 47
Mađarska 50
Crna Gora 51
Hrvatska 54
Rumunjska 66
Bugarska 69
Grčka 70
Srbija 75
B i H 97

Ukoliko možda zaključite kako je ipak dobro što nismo pali i niže, odnosno da je utješno što smo ostali na istom 54 mjestu, morat ćemo vas razočarati prikazom ova dva grafikona.

Kada se pogleda ova usporedba s državama s kojima se kompariramo od 2011. pa do sada, vidimo kako u stvari sve više zaostajemo u odnosu na njih:

127d85b8ce7147caac4ae1a15c828d10

Pa čak i kada se prebaci fokus na zemlje jugoistočne Europe, među kojima nešto bolje kotiramo, nemamo previše razloga za optimizam:

7c2f803d38184594891f966a84ae3368

Čak ni pohvalni podatak da ICT sektor ima najveći rast izvoza u cijelom hrvatskom gospodarstvu ne pomaže – opet u usporedbi s drugim tržištima stojimo na mjestu, odnosno nazadujemo. Za vrijeme Europskog prvenstva u nogometu proteklih tjedana naslušali smo se patetičnih reklama u kojima veličamo sami sebe. Na žalost u stvarnosti nismo ni tako uspješni ni tako moćni, pa čak ni u nogometu. Iako, velikog potencijala imamo, kako u stručnim i sposobnim informatičarima, tako i među nogometašima, samo nikako dočekati – bolji rezultat.

Prema tumačenju Davora Majetića, direktora HUP-a, za ICT je trenutno najveći problem izostanak reformi, u prvom redu reforme sustava obrazovanja koja bi trebalo osigurati veći broj educiranih kadrova za potrebe propulzivne ICT industrije.

Podijeli: