Europska komisija objavila je 29. svibnja nove smjernice o odnosu slobodnog protoka neosobnih podataka i propisa EU-a o zaštiti podataka. Novom Uredbom o slobodnom protoku neosobnih podataka, koja je dio strategije jedinstvenog digitalnog tržišta i počela se primjenjivati u državama članicama, dopušta se da se podaci spremaju i obrađuju bilo gdje u EU-u bez neopravdanih ograničenja. Smjernicama Europska komisija želi pomoći korisnicima, ponajprije malim i srednjim poduzećima, da razumiju odnos između tih novih pravila i Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR), osobito u slučajevima kad se skupovi podataka sastoje od osobnih i neosobnih podataka.

„Do 2025. podatkovno gospodarstvo u 27 država članica EU-a zajedničkom će BDP-u vjerojatno pridonijeti s 5,4 %, odnosno 544 milijarde eura. No taj je golemi potencijal ograničen ako se podaci ne mogu slobodno kretati. Ukidanjem prisilnih lokalizacijskih ograničenja dajemo priliku većem broju građana i poduzeća da maksimalno iskoriste podatke i mogućnosti koje im oni pružaju. Današnje smjernice daju jasnu sliku odnosa slobodnog protoka neosobnih podataka i naših strogih propisa o zaštiti osobnih podataka“, rekao je potpredsjednik Komisije nadležan za jedinstveno digitalno tržište Andrus Ansip.

„Podaci su sve snažniji pokretač našeg gospodarstva. Uredbom o slobodnom protoku neosobnih podataka i Općom uredbom o zaštiti podataka dobili smo cjelovit pravni okvir za zajednički europski podatkovni prostor i slobodan protok svih podataka unutar Europske unije. Smjernice koje danas objavljujemo pomoći će poduzećima, osobito malim i srednjim, da razumiju odnos između tih dviju uredbi”, rekla je povjerenica EK za digitalno gospodarstvo i društvo Mariya Gabriel.

Zajedno s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR), koja se počela primjenjivati prije godinu dana, nova Uredba o slobodnom protoku neosobnih podataka omogućuje stabilno pravno i poslovno okruženje za obradu podataka. Nova uredba sprečava države članice EU-a da donose zakone kojima se neopravdano zahtijeva zadržavanje podataka na državnom području. Prva je takve vrste u svijetu. Nova pravila poduzećima općenito daju veću pravnu sigurnost i povjerenje, a malim, srednjim i perspektivnim novim poduzećima olakšavaju razvoj novih inovativnih usluga, prihvaćanje najboljih ponuda usluga obrade podataka na unutarnjem tržištu i širenje poslovanja izvan granica.

Smjernice Europske komisije sadržavaju praktične primjere za primjenu pravila u poduzećima koja obrađuju skupove podataka koji se sastoje od osobnih i neosobnih podataka. U njima se usto objašnjava što su to osobni i neosobni podaci te mješoviti skupovi podataka, navode načela slobodnog protoka podataka i uvjeti sprečavanja lokalizacije podataka prema Općoj uredbi o zaštiti podataka i Uredbi o slobodnom protoku neosobnih podataka te objašnjava pojam prenosivosti podataka na temelju Uredbe o slobodnom protoku neosobnih podataka. Obuhvaćaju i samoregulatorne zahtjeve utvrđene u tim dvjema uredbama.

Europska komisija je u rujnu 2017. u okviru govora o stanju Europske unije koji je održao predsjednik Jean-Claude Juncker predstavila okvir za slobodan protok neosobnih podataka u cilju iskorištavanja punog potencijala europskog podatkovnog gospodarstva i strategije jedinstvenog digitalnog tržišta. Nova se uredba primjenjuje od 28. svibnja. U skladu s novim pravilima Europska komisija je imala obvezu objaviti smjernice o odnosu između te uredbe i Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR), osobito za skupove podataka koji se sastoje od osobnih i neosobnih podataka.

Pravila o slobodnom protoku neosobnih podataka u skladu su s postojećim propisima o slobodnom kretanju i prenosivosti osobnih podataka u EU-u. Ta će pravila:

  • Omogućiti slobodan prekogranični protok podataka:Novim se pravilima uspostavlja okvir za pohranu i obradu podataka u cijelom EU-u i sprečavaju ograničenja povezana s lokalizacijom podataka. Države članice morat će obavijestiti Komisiju o svim preostalim ili planiranim ograničenjima povezanima s lokalizacijom podataka, a ona će prosuditi jesu li opravdana. Zajedno će te dvije uredbe omogućiti slobodan protok svih podataka, osobnih i neosobnih, te tako stvoriti zajednički europski podatkovni prostor. U slučaju mješovitih skupova podataka na osobne će se podatke primjenjivati odredba Opće uredbe o zaštiti podataka kojom se jamči slobodan protok osobnih podataka, a na neosobne podatke načelo slobodnog protoka neosobnih podataka.
  • Omogućiti dostupnost podataka radi regulatorne kontrole:Javna tijela moći će pristupati podacima radi nadzora i kontrole neovisno o tome gdje se u EU-u podaci čuvaju ili obrađuju. Države članice mogu kazniti korisnike koji na zahtjev nadležnog tijela ne omoguće pristup podacima koji su pohranjeni u drugoj državi članici.
  • Potaknuti izradu kodeksâ ponašanja za pružatelje usluga u oblakukako bi se do kraja studenoga 2019. olakšalo mijenjanje pružatelja usluga računalstva u oblaku. Tržište usluga računalstva u oblaku tako će postati fleksibilnije, a podatkovne usluge u EU-u jeftinije.

Podijeli:

Vezane objave