Nema prepreka slobodnom protoku neosobnih podataka u Europskoj uniji pa je Europski parlament nedavno, na inicijativu Odbora za unutrašnje tržište, neosobne podatke u nacrtu zakona, uz slobodu tržišta, osoba, roba, usluga i kapitala, označio petom općom slobodom.

Neosobni podaci uključuju, na primjer, strojno generirane podatke ili komercijalne podatke, koji su ili neosobni ili anonimni.

Zahvaljujući tome tvrtke i javne institucije imati će širi izbor za obradu podataka što će značajno pripomoći razvoju umjetne inteligencije (articifiel intelligence AI), cloud computinga te analitici podataka

Predložena pravila u nacrtu zakona spriječit će svaku državu članicu EU da nameće teritorijalna ograničenja ili zabrane skladištenja ili bilo kakve druge obrade neosobnih podataka bilo gdje u EU.

Ograničenja lokalizacije podataka koja ometaju mobilnost podataka, izravno ili neizravno, imaju različite oblike u različitim sektorima. Ograničenja uključuju, na primjer, zabranu distribuiranje podataka nadzornih savjetodavnih financijskih tijela savjetovanje izvan nacionalnih granica, zabranu pohranjivanja profesionalnih tajni izvan nacionalnih granica (npr. podataka u zdravstvenim istraživanjima), široko obuhvatni propisi koji zahtijevaju lokalnu pohranu podataka javnog sektora (npr. podaci o javnoj nabavi).

Nacrt zakona predviđa zabranu nacionalna pravila prema kojima se pohrana ili obrada neosobnih podataka mora raditi u državnim granicama članica EU.

Europski zastupnici odlučili su zadržali iznimke slobodnog protoka podataka u cijeloj Europskoj uniji na minimumu uz obrazloženje da bi bilo kakva ograničenja u vezi s lokacijom podataka može biti dopuštena samo u “imperativnim razlozima javne sigurnosti”.

Bilo koji preostali ili budući zahtjevi za lokalizacijom podataka trebali nakon usvajanja zakona morati će biti dostavljeni Europskoj komisiji i javno objavljeni kako bi se osigurala transparentnost.

Usto, nacrt zakona predviđa da nadležna tijela imaju pristup podacima pohranjenim ili obrađenim u drugoj državi članici EU radi regulatornih kontrola, kao što su podaci inspekcija i revizija, kako bi mogli nadležna tijela mogla bolje obavljati svoje poslove.

Također se nacrtom zakona potiče stvaranje kodeksa ponašanja za pohranjivanje i obradu podataka kako bi profesionalnim korisnicima olakšalo prebacivanje ponuđača usluga u cloudu i prijenos podataka natrag u svoje IT sustave. Kodeksi ponašanja trebali bi jasno naglasiti da “zaključavanje dobavljača (prepreke kretanju podataka u IT sustavima)” nije prihvatljiva poslovna praksa”.

U slučaju mješovitih (neosobnih i osobnih) skupova podataka, nacrtom zakona je predviđeno otvaranje dijela neosobnih podataka. Osobni podaci pripadaju pod opće propise o zaštiti podataka (General Data Protetion Regulation GDPR) koji se primjenjuje od 25. svibnja 2018. godine.

Podijeli:

 

Vezane objave