Sintetički videozapisi, fotografije i klonirani glasovi postali su jedno od najopasnijih oružja internetskih prevaranata, a financijska šteta raste gotovo eksponencijalno. Novo istraživanje pokazuje da su globalni gubici od deepfake prijevara od 2020. do sredine 2026. godine dosegnuli čak 3,7 milijardi američkih dolara, pri čemu se najveći dio štete dogodio tijekom posljednjih godinu i pol.

Podaci pokazuju koliko se brzo prijetnja razvija. U razdoblju od 2020. do 2023. godine zabilježeni gubici iznosili su tek 83 milijuna dolara. Već tijekom 2024. narasli su na 335 milijuna dolara, da bi 2025. eksplodirali na 2,5 milijardi dolara. U prvoj polovici 2026. dodano je još 764 milijuna dolara štete, što znači da čak 89 posto svih dosad evidentiranih gubitaka otpada upravo na 2025. i 2026. godinu.

Najveći izvor deepfake prijevara danas su društvene mreže. Gotovo polovica ukupnih gubitaka, odnosno oko 1,73 milijarde dolara, povezana je upravo s platformama poput Facebooka, Instagrama, TikToka ili X-a. U većini slučajeva prevaranti koriste AI-generirane videozapise poznatih osoba, poduzetnika ili političara kako bi promovirali lažne investicijske projekte i naveli korisnike na uplatu novca.

Drugu najveću kategoriju čine prijevare lažnim predstavljanjem, odgovorne za oko 911 milijuna dolara ili četvrtinu ukupnih gubitaka. Kriminalci pritom koriste sintetička lica, zamjenu identiteta, klonirane glasove i krivotvorene osobne dokumente kako bi prošli provjere identiteta, otvorili bankovne račune ili podigli kredite u tuđe ime. Takvi napadi sve češće ciljaju financijske institucije, ali i korisnike digitalnih novčanika te internetskih bankarskih usluga.

Posebno zabrinjava rast prijevara povezanih s kriptovalutama. Samo tijekom 2025. godine deepfake prijevare na kripto bankomatima uzrokovale su štetu od 333 milijuna dolara. U tim slučajevima prevaranti koriste uvjerljivo generirane videozapise ili glasove osoba od povjerenja kako bi, najčešće starije građane, uvjerili da hitno uplate sredstva putem anonimnih kripto bankomata.

Umjetna inteligencija sve češće se zloupotrebljava i tijekom zapošljavanja. Istraživanje procjenjuje da su lažni kandidati za posao prouzročili oko 100 milijuna dolara štete. Kriminalci koriste AI-generirane životopise, deepfake video intervjue i tehnologiju zamjene lica kako bi se zaposlili na osjetljivim, uglavnom tehnološkim radnim mjestima, gdje potom mogu pristupiti internim sustavima ili povjerljivim podacima.

Napadači pritom više nisu ograničeni samo na društvene mreže. Telefonski pozivi postali su najveći kanal među svakodnevnim komunikacijskim alatima, s evidentiranih 71 milijun dolara gubitaka. Slijede videokonferencijske platforme sa 62 milijuna dolara te aplikacije za razmjenu poruka s 41 milijun dolara. Ni elektronička pošta nije zanemariva, jer su deepfake prijevare putem e-maila prouzročile dodatnih 12 milijuna dolara štete.

Trend jasno pokazuje kako se sintetički sadržaj ubrzano širi na sve komunikacijske kanale koje korisnici svakodnevno koriste. Zahvaljujući sve dostupnijim AI alatima za kloniranje glasa, generiranje videa i izradu lažnih identiteta, napadači mogu izvoditi prijevare koje su prije samo nekoliko godina zahtijevale znatno više tehničkog znanja i resursa.

Analiza se temelji na podacima baze AI Incident Database, tvrtke Resemble AI i OECD-a te obuhvaća potvrđene deepfake incidente između siječnja 2020. i lipnja 2026. godine. U istraživanje su uključeni samo slučajevi s dokumentiranim financijskim gubicima i potvrđenom uporabom sintetičkog videa, slike ili zvuka. Autori naglašavaju da je riječ o konzervativnoj procjeni jer brojni incidenti nikada ne budu prijavljeni ili javno objavljeni.

Takvi podaci sugeriraju da stvarni razmjeri deepfake kriminala vjerojatno nadmašuju službeno evidentirane iznose, dok će s daljnjim razvojem generativne umjetne inteligencije zaštita identiteta i provjera autentičnosti sadržaja postati jedan od najvećih izazova za financijske institucije, tvrtke i korisnike interneta.