Zahvaljujući naglom razvoju komunikacijske tehnologije već godinama živimo u svijetu razmjena poruka, fotografija i drugih sadržaja praktično u realnom vremenu. Međutim elektroničko slanje novčanih doznaka može potrajati satima ili čak i danima posebno ako to želimo uraditi tijekom vikenda ili na praznik.

No, više nije tako jer je europski pružatelj usluga platnog prometa SEPA (Single Euro Payments Area) prije nekoliko godina dogovorio zajednički skup pravila i standarda za trenutna (instant) plaćanja i takva plaćanja se već provode u pojedinim zemljama. Usluga je i pojedinim zemljama Europske unije ali i izvan nje već prihvaćena uz dostupnost 365 dana u godini, 7 dana u tjednu i 24 sata u danu uz rok izvršenja od najviše 10 sekundi. U zemljama u kojima su nacionalne banke prihvatile model trenutnog plaćanje u eurima moguće je ne samo unutar nacionalnih granica nego i u zemljama gdje je prihvaćen taj model.

365/7/24/10

Prijedlog za paneuropsko trenutno plaćanje u eurima uslijedio je nakon što su sudionici tržišta u nekoliko zemalja EU-a implementirali ili su bili u procesu razvoja nacionalnih rješenja za trenutna plaćanja. Više rješenja za trenutno plaćanje mogu pomoći u postizanju ciljeva konkurencije, inovacija i integracije, ali samo ako imaju paneuropski doseg. U tu svrhu rješenja bi se trebala razvijati na paneuropskoj razini ili, ako se razvijaju na nacionalnoj razini, biti međusobno interoperabilna s drugim rješenjima.

Da bi se izbjegla fragmentacija i povećala konkurencija, rješenja za trenutna plaćanja trebala bi se sastojati od sljedećih slojeva:

  • sloj rješenja za krajnjeg korisnika: kooperativno ili konkurentno razvijen na tržištu (npr. za mobilna plaćanja od osobe do osobe);
  • sloj sheme: temeljni planovi plaćanja;
  • sloj kliringa: aranžmani za kliring transakcija između pružatelja usluga platnog prometa;
  • sloj namire: aranžmani za namiru transakcija između pružatelja usluga platnog prometa.

Još u prosincu 2014. Europski odbor za plaćanja na malo (Euro Retail Payments Board  ERPB) predložio je da barem jedno paneuropsko rješenje za trenutna plaćanja u eurima bude dostupno svim pružateljima platnih usluga u Europskoj uniji. Kako bi ubrzao razvoj trenutnih plaćanja u eurima, ERPB je pozvao Europsko vijeće za plaćanja (European Payments Council EPC) da razvije paneuropski sustav trenutnih plaćanja. Shema se temelji na EPC-ovoj postojećoj shemi SEPA prijenosa kredita (SCT) i naziva se SEPA Instant Credit Transfer (SCT Inst).

Ključne značajke SCT Inst-a su da usluge trebaju biti dostupne 24/7/365 i da ne treba više od deset sekundi da primatelj usluga platnog prometa (PSP) obavijesti PSP-a platitelja je li novac primljen ili nije, i, u slučaju uspješne transakcije, učiniti sredstva dostupnima primatelju. Shema SCT Inst započela je s radom u studenom 2017. godine.

Osim inicijative provedene putem ERPB-a, Eurosistem je usko surađivao s industrijom kako bi osigurao da slojevi kliringa i namire mogu podržati SCT Inst. Primjerice, definirao je niz očekivanja od infrastruktura koje nude usluge kliringa za paneuropska trenutna plaćanja u eurima i implementirao je poboljšanja u TARGET2 kako bi podržao namiru trenutnih plaćanja koja su odobrena tim infrastrukturama.

Kako bi osigurao postojanje barem jednog paneuropskog rješenja trenutnog plaćanja kako je predložio ERPB, Eurosistem je odlučio razviti rješenje trenutnog plaćanja pod nazivom TARGET Instant Payment Settlement (TIPS) .

Prednosti instant plaćanja

Usluga trenutačnog namire plaćanja (TIPS) pokrenuta je u studenom 2018. godine, Trebala je biti i dodatni poticaj pružateljima usluga platnog prometa da nude trenutna plaćanja jer će im olakšati pristup kupcima drugih pružatelja usluga platnog prometa diljem Europe, a to učiniti uz nisku cijenu. U nekim zemljama mogu se slati trenutne uplate putem mobilnog telefona, pružajući iskustvo u pogledu brzine i praktičnosti kao kod gotovine, na primjer kada se dijeli račun za večeru s kolegama ili posuđuje nešto novca prijatelju ili rođaku.

U e-trgovini trenutna plaćanja eliminiraju rizik da mrežni trgovci ne dobiju plaću jer se puštanje robe i usluga može lako sinkronizirati s plaćanjem. Za plaćanja između poduzeća, trenutna plaćanja poboljšavaju novčani tijek, olakšavaju upravljanje sredstvima, smanjuju zakašnjela plaćanja i ubrzavaju plaćanje računa.

U Hrvatskoj trenutno plaćanje za sada opcionalno

Europska centralna banka (ECB) je poticao pružatelje usluga platnog prometa da svojim klijentima omoguće uslugu trenutnog plaćanja u eurima. Neki su to učinili, a neki planiraju to učiniti kasnije. Iskustvo iz zemalja koje već koriste instant plaćanja, poput Danske i Švedske, pokazuje da one brzo postaju vrlo popularne. Jedno od važnijih posljedica uvođenja EU sheme trenutnog plaćanja učiniti će nepotrebnim američke sustave platnih kartica American Express, Diners, Visa…

Hrvatska narodna banka umjesto obveze uvođenja trenutnih plaćanja opredijelila se na dobrovoljno pristajanje banaka tako da su za sada tri banke izrazile spremnost uvođenja trenutnih plaćanja. U tijeku su sve tehničke pripreme za takvu uslugu koja se očekuje početkom iduće godine.

Podijeli:

 

Vezane objave