61 posto ljudi u svijetu preplaćuju uslugu pristupa Internetu, navodi Surfshark u svojoj globalnoj analizi Indeks internetskih vrijednosti za 2022.. Prošle je godine zabilježen je nastavak globalnog digitalnog jaza, gdje je 117 zemalja i regija iskusilo značajnu razliku (na bolje ili gore) u kvaliteti interneta, pristupačnosti i njegovoj cijeni.

U većini razvijenih zemalja svijeta građani mogu sebi priuštiti pristup Internetu, razlike su uglavnom u kvaliteti i cijeni pristupa. Radi boljeg analiziranja kvalitete i pristupačnosti Interneta Surfshark je definirao  indeks internetskih vrijednosti.

Izrael je imao najbolji ukupni indeks internetske vrijednosti (0,6630) , što je 9 puta više od svjetskog prosjeka, a slijede ga Singapur (0,6186) i Danska ( 0,4816). Jemen je imao najniži indeks internetske vrijednosti (200 puta niži od svjetskog prosjeka), a slijede ga Zimbabve i Uganda (0,0007).

Prema tom indeksu stanovnici svijeta koji žive u zemljama s indeksom internetske vrijednosti iznad globalnog prosjeka od 0,0729 klasificirani su kao ljudi koji plaćaju poštenu cijenu interneta. Nasuprot tome, smatra se da zemlje ispod prosjeka imaju preskup internet. Sam indeks mjeri internetsku vrijednost u zemljama i regijama od 0 do 1.

-- tekst se nastavlja nakon oglasa --

 

Samo 4 od 10 ljudi dobiva svoj internet po poštenim cijenama, dok preostalih 61%, koji žive u zemljama s indeksima ispod globalnog prosjeka, preplaćuju ono što dobiju – to je gotovo 5 milijardi ljudi!

Oceanija i Europa su globalni lideri. Indeks internetske vrijednosti Oceanije 2,5 puta je veći od svjetskog prosjeka, dok je europski više od 1,5 puta veći. Internetska vrijednost u Sjevernoj Americi, Južnoj Americi i Africi ispod je prosjeka. Sjeverna Amerika je više od 1,5 puta niža od svjetskog prosjeka, dok je Južna Amerika oko 2,5 puta niža. Regija s najgorim rezultatima je Afrika, s indeksom gotovo 20 puta nižim od svjetskog prosjeka.

8 od 10 Europljana dobiva internet po poštenim cijenama

U Europi prednjači Danska s indeksom gotovo 4 puta većim od europskog prosjeka, a slijedi je Francuska.  Što se tiče ukupne internetske vrijednosti, zemlje zapadne Europe imaju najbolje rezultate, s 57,6% višim indeksom od prosjeka regije. Međutim, vrijednost interneta je ispod prosjeka za oko 25% u dvije zapadnoeuropske zemlje, Austriji i Belgiji. Polovica od 10 najviše rangiranih europskih zemalja nalazi se u zapadnoj Europi. Sjevernoeuropske zemlje stoje dobro u smislu internetske vrijednosti – indeks subregije je 31,3% viši od europskog prosjeka. Međutim, Norveška , Irska , Latvija i Estonija još uvijek preplaćuju svoje internetske veze.  Istočna Europa ima srednje rezultate, s indeksom koji je oko 7% niži od europskog prosjeka. Rumunjska , koja je treća u regiji, jedina je istočnoeuropska zemlja u prvih deset.

Tri najniže rangirane zemlje: Bosna i Hercegovina , Albanija i Sjeverna Makedonija, sve se nalaze u južnoj Europi. Južna Europa imala je najgore rezultate od četiri podregije, s 50,9% nižim indeksom od europskog prosjeka. Od 10 najniže rangiranih europskih zemalja, sve osim jedne (Bjelorusija) nalaze se u južnoj Europi.

 

 

 

 

 

 

Podijeli:

 

 

Vezane objave