Pompejske drevne rimske freske, razbijene i zakopane stoljećima, mogle bi dobiti drugi život zahvaljujući pionirskom robotskom sustavu osmišljenom za podršku arheolozima u jednom od njihovih najzahtjevnijih zadataka: ponovnom sastavljanju fragmentiranih artefakata.

Robot koristi dvostruke ruke opremljene fleksibilnim šakama u dvije veličine i senzorima vida za identifikaciju, hvatanje i sastavljanje fragmenata bez oštećenja njihovih osjetljivih površina. Tehnologija, razvijena u okviru projekta RePAIR kojeg je financirala Europska unija, kombinira napredno prepoznavanje slika, rješavanje zagonetki vođeno umjetnom inteligencijom i ultraprecizne robotske ruke kako bi ubrzala tradicionalno spore i često frustrirajuće restauratorske radove.

Pokrenut 2021. godine, pod koordinacijom venecijanskog Sveučilišta Ca' Foscari, robotski projekt okupio je međunarodne istraživačke timove koji su koristili arheološko nalazište kao poligon za testiranje. Eksperiment je počeo temeljem vrlo konkretne potrebe za ponovnim sastavljanjem fragmenata freski koje su uništene tijekom Drugog svjetskog rata. No, mogao bi transformirati prakse restauracije diljem svijeta.

Istraživači su se usredotočili na freske sačuvane u fragmentiranom stanju u skladištima Pompeja - dvije velike stropne slike koje su oštećene tijekom početne erupcije, a kasnije razbijene bombardiranjem te freske iz takozvane 'Kuće gladijatora' koja se srušila 2010. godine.

Replike su stvorene tijekom početne faze testiranja kako bi se izbjeglo riskiranje originalnih dijelova. Dok su robotski timovi radili na dizajniranju i izgradnji sustava, stručnjaci za umjetnu inteligenciju i strojno učenje razvili su algoritme za rekonstrukciju freski, usklađujući boje i uzorke koji možda nisu vidljivi ljudskom oku.