Američka tvrtka Foundation Future Industries već je testirala svoje robote Phantom u Ukrajini, a njezin izvršni direktor Sankaet Pathak smatra da bi prve naoružane verzije mogle ući u fazu testiranja već tijekom iduće godine, dok bi operativna primjena mogla uslijediti do 2027. godine.

Tvrtka razvija humanoidne robote za komercijalne i vojne primjene, no Pathak odbacuje scenarije iz znanstvene fantastike u kojima vojske humanoidnih robota preuzimaju bojište. Prema njegovim riječima, humanoidi neće zamijeniti postojeće sustave poput dronova, već će popuniti nišu u kojoj je potrebna visoka razina preciznosti.

Kako tvrdi, njihova bi glavna prednost bila izvođenje složenih operacija u kojima treba izbjeći oštećenje infrastrukture ili stradavanje civila. Za izazivanje masovnog razaranja postoje mnogo jeftinija sredstva, dok bi humanoidni roboti imali smisla u misijama koje zahtijevaju precizno djelovanje u urbanim sredinama ili unutar objekata.

Ukrajina kao testni poligon

Prva vojna testiranja robota Phantom provedena su upravo u Ukrajini. Ondje nisu korišteni za borbene zadaće, nego za logistiku, premještanje opreme i zaliha između različitih lokacija, izviđanje, mapiranje unutrašnjosti objekata te pregled i osiguravanje zgrada.

Iskustva s bojišta dovela su do razvoja nove generacije robota Phantom 2. Novi model bit će vodootporan i otporan na prašinu, moći će nositi teret do oko 80 kilograma, gotovo tri puta više od prve generacije, dok je otpornost na udarce povećana s približno 15 G na gotovo 100 G. Robot koristi bateriju kapaciteta 3 kWh kako bi mogao izdržati zahtjevnije terenske uvjete.

AI modeli koji razumiju fizički svijet

Za razliku od velikih jezičnih modela poput ChatGPT-a, humanoidi koriste tzv. "world models" ili modele svijeta. Umjesto predviđanja sljedeće riječi, oni analiziraju videozapise, podatke senzora i simulacije kako bi izgradili digitalni model fizičkog okruženja te predvidjeli kako će se objekti i ljudi ponašati tijekom vremena.

Takvi modeli omogućuju robotu planiranje kretanja, procjenu posljedica svojih radnji i donošenje odluka u složenim prostorima. Pathak smatra da će upravo modeli svijeta postati temelj sljedeće generacije robusne umjetne inteligencije za robote.

Regulativa zaostaje za tehnologijom

Razvoj humanoidnih robota za vojne namjene otvara i brojna pravna pitanja. Trenutačno ne postoji međunarodni sporazum koji posebno regulira uporabu humanoidnih ili autonomnih robota na bojištu. Na njih se primjenjuje postojeće međunarodno humanitarno pravo koje zahtijeva razlikovanje vojnih ciljeva od civila.

Istodobno Ujedinjeni narodi već nekoliko godina pregovaraju o posebnom sporazumu koji bi regulirao smrtonosne autonomne sustave naoružanja (LAWS). Glavni tajnik UN-a António Guterres više je puta upozorio na opasnost "robota ubojica" koji mogu samostalno birati i napadati mete bez ljudske kontrole te zagovara međunarodno obvezujuću zabranu potpuno autonomnog smrtonosnog oružja.

Pathak, međutim, smatra da humanoidne robote ne treba promatrati drukčije od današnjih naoružanih dronova ili bespilotnih kopnenih vozila, koji već imaju važnu ulogu u suvremenim sukobima.

Veća prijetnja od humanoida mogao bi biti AI terorizam

Iako se često postavlja pitanje mogu li roboti jednog dana preuzeti kontrolu nad vlastitim oružjem, Pathak smatra da je to daleko manje vjerojatan scenarij od zlouporabe današnjih AI sustava.

Kao neposredniju prijetnju vidi tzv. AI terorizam, odnosno korištenje otvorenih AI modela za razvoj kibernetičkih napada, dezinformacijskih kampanja ili pretvaranje komercijalno dostupnih dronova u oružje. Podsjeća da su se već nekoliko dana nakon objave Metinog modela Llama 2 pojavile necenzurirane verzije koje su zaobilazile sigurnosna ograničenja.

Prema njegovoj procjeni, scenarij u kojem bi umjetna inteligencija mogla samostalno mijenjati vlastite ciljeve, poboljšavati se i replicirati bez ljudske kontrole još je udaljen nekoliko velikih tehnoloških iskoraka.

Humanoidi postaju dio budućeg bojišta

Iako će dronovi još dugo ostati dominantna tehnologija na bojištu, testiranja u Ukrajini pokazuju da vojske već istražuju gdje bi humanoidni roboti mogli preuzeti najopasnije zadaće. U početku će to vjerojatno biti logistika, izviđanje i rad u visokorizičnim okruženjima, dok će eventualno naoružavanje ovisiti ne samo o tehnološkom napretku nego i o međunarodnim pravilima koja tek trebaju biti donesena.

Razvoj ovakvih sustava potvrđuje da umjetna inteligencija sve brže prelazi iz digitalnog svijeta u fizički, pri čemu humanoidni roboti postaju jedna od najkontroverznijih tehnologija nove generacije vojne opreme.