Navika je i u korištenju digitalnih usluga predvidljiva i povodljiva. Oni koji se nešto duže koriste računalima znaju koju im je zbunjenost donijelo, na primjer, uvođenje hrvatskog prijevoda u Microsoft Word ili Microsoft Windows. Godinama su bili naviknuti na menu na engleskom jeziku pa im se trebalo zbunjenima mjesecima prilagođavati na vlastiti jezik.

Ključna borba protiv monopola

Pitanje je kako će korisnici reagirati na promijene koje slijede a one neće biti nimalo beznačajne nego poprilično duboke. Promjene neće zbunjivati ovaj put samo korisnike nego i tehnološke tvrtke svih veličina. Naime, za otprilike dvije godine Amazon online trgovina neće, zbog Zakona o digitalnim uslugama u Europskoj uniji (Digital Market Act DMA), u ponudi isticati svoje brendove na prva mjesta ispred konkurencije, a pretraživač Google neće moći isticati svoje usluge ispred konkurencije, niti će čak njegov Chrome u rezultatima pretraživanja preferirati svoje usluge nauštrb konkurentskih.

-- tekst se nastavlja nakon oglasa --

 

Još će veće korisničko iznenađenje biti za otprilike tri godine kada na svojim tek kupljenim pametnim telefonima, opet zbog DMA. ne nađu mnoštvo predinstaliranih aplikacija na koje su naviknuti. Naime, odredba o samopreferenciji u DMA znači da proizvođači pametnih telefona ili pružatelji platformi više ne mogu unaprijed instalirati vlastite aplikacije ako su dostupna alternativna, odnosno konkurentska rješenja. Moraju korisnicima omogućiti pravo izbora.

No, ni tu značajnim promjenama neće biti kraj. Na primjer, Meta svoju aplikaciju Facebook neće preferencijalno moći vezati za svoje aplikacije Messenger ili WhatsApp, naime morati će ponuditi usluge trećih strana za jednako neprimjetno povezivanje kao i za svoje usluge. Time bi se trebao povećati prostor za interoperabilnost samih usluga i ravnopravniju tržišnu utakmicu. Slanje poruka je posebno istaknuto, s tzv. vratarima (gatekeeper), kako ih je definiralo zakonodavstvo EU, koji su potrebni kako bi se osiguralo da su platforme za slanje poruka otvorene i interoperabilne.

Usto, velike tehnološke tvrtke će, prema DMA, morati ponuditi alternativne načine plaćanja a ne preferirati isključivo svoja. Takva ograničenja očekuju se najdalje za 18 mjeseci u EU. Vlasnici velikih operativnih sustava poput iOS-a ili Androida neće moći isključivo ograničavati instaliranje aplikacija iz svojih trgovina aplikacija a time i njihovu kupnju nego će morati otvoriti mogućnost instaliranja, a time i kupnje aplikacija, iz manjih online trgovina.

Naravno, Apple, Google, Samsung i drugi snažno će negodovati odupirući se promijeni, angažirati će sve svoje lobističke potencijale, no naposljetku će morati prihvatiti ponudu izbora tijekom postavljanja uređaja, u pokušaju da minimiziraju poremećaj korisničkog iskustva i jasno daju do znanja da postoje druge opcije. Velike platforme teško će prihvaćati i narušavanje njihovih  preferencijalno povezivih usluga no interoperabilnosti će se morati prilagoditi.

Hard reset

Ono što je ključno je da će takve prilagodbe biti nužne zbog Zakona o digitalnim tržištima u Europi (Digital Market Act DMA), ali i Zakona o inovacijama i izboru na internetu i Zakona o otvorenim tržištima aplikacija u SAD-u (American Innovation and Choice Online Act i Open App Markets Act in the US). To znači da s obje strane Atlantika postoje suglasnost za okončanjem ere slobodnog i nekontroliranog širenja tehnoloških divova, sa značajnim ograničenjima i kaznama koje im prijete ukoliko se ne prilagode.

To bi se moglo, kako navode u analitičkoj tvrtci CCS Insight, nazvati i hard reset za cijelu industriju od europskih i američkih vlada i regulatora.

Nesumnjivo skora zakonska regulativa, a ona će biti tek početak, će donijeti duboke i trajne promjene te imati značajne posljedice za tržišno okruženje u kojem djeluju tehnološke tvrtke svih veličina ali posljedično i za cijelo društvo. Što sve donose te promjene teško je predvidjeti, no već sada je jasno kako posljedice biti značajne i dalekosežne.

Slične strategije

Iako se zakonodavstvo EU-a i SAD-a razlikuje njihove su strategije uglavnom slične. Cilj im je zabraniti velikim tehnološkim tvrtkama proizvoljno diskriminiranje konkurenata, sprječavanje promocije vlastitih proizvoda tvrtke u odnosu na konkurentske i osiguravanje otvorenog i konkurentnog ekosustava aplikacija za korisnike.

Europski DMA odnosi se na tzv. vratare (gatekeeper), definirane kao tvrtke s više od 45 milijuna aktivnih korisnika u EU i 10.000 godišnjih poslovnih korisnika. Tržišna kapitalizacija mora biti najmanje 75 milijardi eura ili godišnji prihod veći od 7,5 milijardi eura. Nasuprot tome, američki Innovation and Choice Online Act utječe samo na one s tržišnom kapitalizacijom od 550 milijardi američkih dolara u posljednjih 12 mjeseci ili najmanje 1 milijardu globalnih korisnika. Također zahtijeva najmanje 50 milijuna aktivnih korisnika mjesečno ili 100.000 poslovnih korisnika u SAD-u. Zakon o otvorenim tržištima aplikacija odnosi se na trgovine aplikacija s više od 50 milijuna korisnika u SAD-u. DMA postavlja mnogo širi obuhvat tvrtki od američkih zakona,

Rokovi

DMA je usvojen u Europskom parlamentu u srpnju 2022., a očekuje se da će tekst biti usvojen u rujnu ili listopadu 2022. godine S druge strane Atlantika, put za zakonodavstvo je manje jasan. Američki Zakon o inovacijama i izboru na internetu mogao bi ići na glasanje u Senatu u jesen prije izbora u sredini mandata, ali još nije zakazan. Budući da je predloženi zakon izazvao intenzivno lobiranje protivnika i potencijalnu promjenu većine u Senatu nakon izbora u sredini mandata, vrijeme ostaje upitno, a regulatorni bi se put mogao pokazati dugim.

Ursula Gertrud von der Leyen, predsjednica Europske komisije i Joe Bide, predsjednik SAD

Američke platforme, EU regulacija?

Analitičari smatraju kako će zakonsko reguliranje tehnologije iz EU imati veći utjecaj u bliskoj budućnosti nego reguliranje iz Washingtona. Naime, sve velike tehnološke tvrtke su iz SAD pa u Washingtonu imaju oprezniji pristup prema domaćim tvrtkama, a procjena je kako će DMA natjerati velike tehnološke igrače u Europi na promjenu ponašanja koja će se u mnogome odraziti i na njihovo globalno poslovanje. Primjer za to je zaštita osobnih podataka Opće uredbe o zaštiti podataka (General Data Protection Regulation GDPR). U Washintonu ne žele da Bruxelles diktira antimonopolsku agendu u tehnološkom sektoru, opet iz razloga što su najveće digitalne platforme iz SAD. Određena usklađenost između zakonodavstva SAD-a i EU-a bila bi poželjna i prednost, ali za dugotrajne pregovore nema vremena.

Dok je u EU konsenzus postignut uz mnogo napora, u SAD-u postoji dvostranačka potpora za stroža pravila u tehnološkom sektoru, ali postoji značajno neslaganje oko ključnih načela. Konsenzus je da središnja uloga digitalnih platformi u gospodarskom i društvenom prosperitetu znači da inovacije moraju biti u mogućnosti napredovati u širokim krugovima, umjesto da ostanu koncentrirane među nekolicinom najvećih tvrtki.

Međutim, protuargument ima sličan ton: prigušivanje tehnološkog sektora dovest će do pada investicija i inovacija, a korisničko iskustvo će se smanjiti. Pitanje je hoće li se inovacija najbolje poticati široko kroz otvorena konkurentna tržišta ili je određena manjinom platformi koje su snažni globalni tržišni lideri.

Podijeli:

 

 

Vezane objave