Cable.co.uk je u suradnji s M-Labom, partnerstvo između New America’s Open Technology Institute, u redovnoj godišnjoj analizi brzine interneta (download) obuhvatio 220 zemalja u svijetu u kojima je mogao provesti najmanje 100 mjerenja brzine. U svijetu postoje još zemlje i teritoriji u kojima ili ne postoji nikakva usluga, ili postoji samo 2G infrastruktura, koja omogućuje samo pozive i/ili SMS poruke.

Zapadna Europa, Sjeverna Amerika i baltičke zemlje imaju najveće brzine interneta, dok afrički kontinent, Srednja i Južna Amerika, Bliski istok i CIS čine veliki dio svijeta s najsporijim internetom

Globalni rast od 2017.

Praćenje mjerenja brzine interneta u 220 zemalja i teritorija (224 prošle 2021. godine) kroz više 12-mjesečnih razdoblja omogućilo je da se generira ukupnu prosječnu brzinu za cijeli svijet i da sagleda kako se taj broj mijenja tijekom godina. Dobra je vijest da globalna prosječna brzina i dalje brzo raste.

Prosječna globalna brzina interneta izmjerena tijekom 2017. godine bila je 7,40 Mb/s. Prosječna globalna brzina izmjerena tijekom 2018. godine bila je 9,10 Mb/s (rast od 23,35%). U 2019. godini prosječna izmjerena brzina bila je 11,03 Mb/s (rast od 20,65% u odnosu na prethodnu godinu). U 2020. godini prosjek je ponovno porastao za dodatnih 90% na 24,83 Mb/s, iako treba napomenuti da se velik dio tog rasta može pripisati nadograđenim alatima za mjerenje.

-- tekst se nastavlja nakon oglasa --

 

Prošle godine (2021.) globalna prosječna brzina interneta ponovno je porasla za dodatnih 20% na 29,79 Mb/s. Ove 2022. godine prosjek je 34,79 Mb/s, što je godišnji rast  od 15%.

FTTP, FTTC i ADSL

Najveće prosječne brzine na svijetu ne povećavaju se mnogo u zemljama gdje je izgrađenost infrastrukture  FTTP (fiber-to-the-premises dosegla zrelost. U zemljama, odnosno dijelovima svijeta gdje je izgrađenost takve infrastrukture slaba, u zemljama koje su prema prosječnim brzinama fiksnog interneta u donjih 10% globalne tablice brzine se popravljaju.

Europa ponovno apsolutno dominira ljestvicom najboljih zahvaljujući uglavnom izvrsnoj infrastrukturi. U svim slučajevima, zemlje koje su najviše rangirane su one s jakim fokusom na mreže s čistim vlaknima (FTTP), pri čemu te zemlje previše gube oko FTTC-a (fiber laid to the cabinet) i ADSL (Asymmetric Digital Subscriber Line) rješenja koja su još niže iz godine u godinu. Također postoji jaka korelacija između veličine dotičnog geografskog područja i ponuđene brzine, pri čemu je manje zemlje/lokacije lakše servisirati i nadograditi te stoga često nude veće prosječne brzine.

Zemlje s najsporijim internetom

Pet zemalja na svijetu s najsporijom mrežnom brzinom su Turkmenistan (0,77 Mb/s), Demokratska Republika Timor-Leste (0,94 Mb/s), Jemen (0,97 Mb/s), Gvineja Bisau (0,98 Mb/s) i Afganistan (0,98 Mb/s).

Dvije od donjih pet nalaze se u Aziji, jedna na Bliskom istoku, jedna u podsaharskoj Africi i jedna u ZND-u (bivši SSSR). Sve te zemlje imaju nerazvijenu mrežnu infrastrukturu i slabo korištenje digitalnih usluga među stanovništvom.

prosječne brzine interneta u 13 regija u svijetu

Zemlje s najbržim internetom

Pet zemalja s najbržim internetom na svijetu su Macau (262,74 Mb/s), Jersey (256,59 Mb/s), Island (216,56 Mb/s), Lihtenštajn (166,22 Mb/s) i Gibraltar (159,90 Mb/s).

Četiri od pet tih zemalja nalaze se u zapadnoj Europi, a iznimka je Makao u Aziji. Sve su ili vrlo male ili su otočne zemlje u kojima je znatno lakše uvesti FTTP širokopojasni internet i 5G mobilni internet na manju populaciju ili na manje područje.

Hrvatska tek na 106. mjestu

Cable.co.uk u globalnom pregledu brzina interneta promatra 13 regija. U regiji Istočna Europa 16 je zemalja, od kojih su sve osim dvije u gornjoj polovici tablice, a četiri su u prvih 50. Ukupni prosjek regije iznosi 39,43 Mb/s. Tri zemlje s najbržim internetom su Rumunjska (112.39 Mb/s, na 15. mjestu), Republika Moldavija (66.08 Mb/s, 37.) i Poljska (55.82 Mb/s, 44.). Najsporije tri bile su Bosna i Hercegovina (8,16 Mb/s, 169.), Albanija (11,47 Mb/s, 141.) i Hrvatska (20,74 Mb/s, na slabom 106. mjestu od 220 zemalja).

cijene interneta u svijetu

Zapadna Europa prva u svijetu

Svih 28 zemalja u zapadnoj Europi nalazilo se u gornjoj polovici tablice, a njih sedam u prvih deset u svijetu po brzini interneta. Regionalna prosječna brzina od 99 Mb/s čini ga najbržim od ukupno 13 globalnih regija. Impresivne prosječne brzine izmjerene su za prva tri regionalna Jersey (najveći britanski otok u kanalu La Manche  256,59 Mb/s, na 2. mjestu), Island (216,56 Mb/s, 3.) i Lihtenštajn (166,22 Mb/s, 4.). Najsporiji Internet u regiji imaju Farski otoci (dansko otočje u Sjevernom moru 28,40 Mb/s, 89.), San Marino (40,34 Mb/s, 65.) i Guernsey (otočići u La Mancheu pod direktnom ingerencijom britanske krune 45,51 Mb/s, 59.). Farski otovi i Guernsey su specifični teritoriji.

Baltik

Regiju Baltik čine tri zemlje koje su među prvih 50, a ukupni regionalni prosjek brzine interneta im je 79,05 Mb/s. Estonija je najbolja na 26. mjestu u ukupnom poretku i s prosječnom brzinom od 89,81 Mb/s. Litva (84,80 Mb/s, 31.) i Latvija (62,55 Mb/s, 40.).

U Hrvatskoj je prosječna cijena prijenosa 1 GB 1,84 dolara što je ne svrstava u jeftinije zemlje

Sjeverna Amerika

Svih pet zemalja u Sjevernoj Americi su u gornjoj četvrtini globalne tablice. Regija kao cjelina ima prosječnu brzinu od 83,74 Mb/s. Sjedinjene Američke Države (118.01 Mb/s, 11.) predvode regiju s Kanadom (106.80 Mb/s, 17.) koja je na drugom mjestu, a Bermuda (91.96 Mb/s, 23.) na trećem mjestu. Grenland (48,42 Mb/s, 51.) ima najsporiji fiksni Internet u regiji, a slijede ga Saint Pierre i Miquelon (53,52 Mb/s, 46.).

CIS/ZND (bivši SSSR)

Od 11 zemalja ZND-a (bivši SSSR) u tablici, većina je od sredine globalne tablice brzina interneta prema dnu tablice. Regija ima prosječnu brzinu od 18,44 Mb/s. Prve tri najbrže zemlje u regiji su Ukrajina (47,74 Mb/s, 52.), Ruska Federacija (47,71 Mb/s, 53.) i Bjelorusija (27,69 Mb/s, 90.). Najsporiji internet u regiji imaju Turkmenistan (također najsporiji u svijetu – 0,77 Mb/s, 220.), Tadžikistan (2,02 Mb/s, 211.) i Azerbajdžan (6,61 Mb/s, 175.). I Tadžikistan i Turkmenistan bili su među deset zemalja s najsporijim fiksnim internetom na svijetu.

prosječne cijene interneta u 13 regija u svijetu

Bliski istok

15 zemalja na Bliskom istoku izmjerenih za ovogodišnju tablicu brzina interneta također su od sredine do dna tablice. Prosječna brzina fiksnog interneta za regiju je 18,32 Mb/s. Najbrži Internet ima Izrael (47,05 Mb/s, 55.),  slijede Cipar (38,52 Mb/s, 71.) i Kuvajt (30,87 Mb/s, 82.). Najsporiji Internet imaju Jemen (0,97 Mb/s, 218.), Sirijska Arapska Republika (2,88 Mb/s, 205.) i Libanon (3,86 Mb/s, 193.).

Azija (isključujući Bliski istok)

U regiji Azije (isključujući Bliski istok) je 27 zemalja, koje su imale prosječnu brzinu interneta od 43,31 Mb/s. Najveće prosječne brzine izmjerene su u Makau (262,74 Mb/s, na 1. mjestu globalne liste), Tajvanu (135,88 Mb/s, 7.) i Japanu (122,33 Mb/s, 9.). Demokratska Republika Timor-Leste (0,94 Mb/s, 219.), Afganistan (0,98 Mb/s, 216.) i Kina (2,78 Mb/s, 207.) imaju najsporiji internet u regiji, s Timor-Leste i Afganistanom u zadnjih deset zemalja u globalne tablice.

Karibi

Tri od 27 otočnih zemalja Kariba se nalaze među 50 zemalja s najbržim internetom u svijetu. U prosjeku ima respektabilnu prosječnu brzinu interneta od 35,18 Mb/s. Najbolji su Kajmanski otoci (99,42 Mb/s, 20.), Portoriko (72,78 Mb/s, 34.) i Aruba (61,10 Mb/s, 41.), dok su Kuba (3,26 Mb/s, 203.), Haiti (9,54 Mb/s, 157.), Sint Maarten (10.01 Mb/s, 153.) i Dominikanska Republika (12.66 Mb/s, 135.) zemlje s najsporijim prosječnim internetom u regiji.

prosječne cijene tarifa za internet u svijetu

Srednja Amerika

Većina zemalja Srednje Amerike našla se pri sredini globalne tablice prosječnih brzina interneta u svijetu ljestvice. Regija kao cjelina ima prosječnu brzinu od 20,19 Mb/s. Najveće prosječne brzine su u Panami (30,04 Mb/s, 84.), Meksiku (27,62 Mb/s, 91.) i Belizeu (27,10 Mb/s, 92.). Najsporiji Internet imaju Honduras (10,88 Mb/s, 145.), El Salvador (12,53 Mb/s, 136.) i Gvatemala (13,36 Mb/s, 132.).

Južna Amerika

13 zemalja u Južnoj Americi prema prosječnim brzinama interneta su od sredine pa prema dnu globalne tablice. Prosječna brzina interneta u regiji je 29,24 Mb/s. Najbrži internet u Južnoj Americi je u Čileu (89,18 Mb/s, 27.), te Urugvaju (59,29 Mb/s, 42.) i Brazilu (53,89 Mb/s, 45.). Venezuela (4,47 Mb/s, 187.), Surinam (9,48 Mb/s, 158.) i Bolivija (10,66 Mb/s, 147.) su najlošiji u regiji.

prosječna cijena tarife za internet u Hrvatskoj iznosi  23,37 dolara

Sjeverna Afrika

Sjeverna Afrika od 13 regija u svijetu ima najsporiji prosječni Internet s prosjekom od 7,45 Mb/s. Maroko (13.03 Mb/s, 133.), Tunis (8.32 Mb/s, 167.) i Egipat (7.81 Mb/s, 170.) su najbolji u regiji, a najlošiji Mauritanija (3,98 Mb/s) na 191. mjestu, Libija (5,27 Mb/s, 183.) i Alžir (6,27 Mb/s, 179.).

Subsaharska Afrika

Druga regija Afrike Subsaharska Afrika u kojoj je 49 zemalja prosječna brzina interneta je 8,88 Mb/s. Samo četiri zemlje iz te regije nisu među lošijom polovicom globalne tablice. To su Ruanda (52,17 Mb/s, 48.), Réunion (37,44 Mb/s, 74.), Južna Afrika (28,62 Mb/s, 88.) i Madagaskar (19,29 Mb/s, 109.). Najlošiji Internet u Subsaharskoj Africi imaju Džibuti (2,34 Mb/s, 210.), Eritreja (1,89 Mb/s, 212.), Etiopija (1,68 Mb/s, 213.), Somalija (1,60 Mb/s, 214.), Ekvatorijalna Gvineja (1,34 Mb/s, 215.) i Gvineja Bissau (0,98 Mb/s, 217.).

Oceanija

Od 15 zemalja u Oceaniji, većina je bila u donjoj polovici globalne tablice po brzinama interneta. Prosjek regije je 20,45 Mb/s. Najbrži prosječni Internet ima Novi Zeland (94,44 Mb/s, 21.), a slijedi ga Australija (47,22 Mb/s, 54.) na drugom mjestu, te Sjeverni Marijanski otoci (35,94 Mb/s, 75.). Najsporiji prosječni Internet u regiji imaju Wallis i Futuna (3,63 Mb/s, 198.), Savezne Države Mikronezije (3,96 Mb/s, 192.) i Maršalovi Otoci (5,76 Mb/s, 181.).

prosječne regionalne cijena tarifa za pristup internetu u svijetu

Najskuplji i najjeftiniji prijenos podataka

Cable.co.uk je izračunao prosječne cijene korisničkog prijenosa jednog gigabajta (1 GB) u 233 zemlje svijeta.

Pet najskupljih zemalja u smislu prosječne cijene 1 GB mobilnih podataka su Sveta Helena (41,06 američkih dolara), Falklandski otoci (38,45 dolara), São Tomé i Principe (29,49 dolara), Tokelau (17,88 dolara) i Jemen (16.58 dolara). Podsaharska Afrika druga je najskuplja regija na svijetu za mobilne podatke općenito, dok su otočne države također među najskupljima.

Pet najjeftinijih zemalja u smislu prosječne cijene 1 GB mobilnih podataka su Izrael (0,04 dolara), Italija (0,12 dolara), San Marino (0,14 dolara), Fidži (0,15 dolara) i Indija (0,17 dolara).

Kada su u pitanju tarife koje se nude korisnicima od 14 zemalja u istočnoj Europi sve su u gornjoj polovici globalne tablice po najnižim cijenama. Rumunjska je među prvih deset najjeftinijih, a 11 drugih zemalja istočne Europe u prvih 50 najjeftinijih. Prosjek cijene tarife interneta u istočnoj Europi je 19,90 dolara mjesečno, i po tome je druga najjeftinija regija u svijetu. Najjeftinije tri zemlje su Rumunjska (9,00 solara, na 8. mjestu u svijetu), Bugarska (10,67 dolara, 12.) i Kosovo (15,01 dolara, 23.). Najskuplje tarife su u Sloveniji (45,61 dolara, 114.), Crnoj Gori (26,06 dolara, 53.) i Hrvatskoj (23,37 dolara, 50.).

Podijeli:

 

 

Vezane objave