KPMG u Hrvatskoj je u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) predstavio Puls gospodarstva, istraživanje koje je tijekom 2016. godine provedeno u 9 zemalja srednje i istočne Europe (Albanija, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Češka republika, Hrvatska, Makedonija, Poljska, Rumunjska i Slovačka). Istraživanje je obuhvatilo ukupno 759 ispitanika u široj regiji, od čega 167 u Hrvatskoj, kako poduzetnika, tako i predsjednika uprava i izvršnih direktora.

Istraživanje Pulsa gospodarstva je strukturirano kao smjernica, kako bi se detaljnije shvatila očekivanja, dileme i prepreke gospodarstvenika te način na koji ih planiraju premostiti.

U doba povijesno niske kamatne stope na mnogim tržištima kao i političkih izazova vezanih za Europu, ovogodišnje izdanje KPMG istraživanja Puls gospodarstva razrađuje aktualne trendove u gospodarstvu i poduzetništvu, s ciljem procjene stavova poslovnih čelnika u srednjoj i istočnoj Europi. Teme istraživanja bile su poduzetnički optimizam, utjecaj poreznih sustava na poslovanje, stručnost zaposlenika…

Izazovi novih tehnologija

Jedna od tema istraživanja bila je i količina novih informacija i navika, odnosno nagli razvoj novih tehnologija koje zahtjevaju inovativan pristup poslovanju i analiziranju informacija. To postaje sve češćim razlogom novim i poslovnim izazovima.

Istraživanje se dijelom temeljilo na prošlogodišnjem istraživanju KPMG-a provedenom kod predsjednika uprava i izvršnih direktora (Global CEO Outlook) koje je provedeno u proljeće 2016. s ciljem prikupljanja perspektiva i stavova gotovo 1.300 predsjednika uprava i izvršnih direktora poduzeća diljem 11 industrija u 10 zemalja. Niz pitanja iz tog istraživanja korišteno je i u anketi Puls gospodarstva kako bi se mogli usporediti rezultati i trendovi.

Usporedba podatak dva istraživanja ukazuje da globalna poduzeća više koriste disruptivne tehnologije, željniji su istražiti prednosti inovacija te su više zabrinuti za cyber rizike.

Poruka poduzećima srednje i istočne Europe iz KPMG-a je da detaljnije razmotre mogućnosti i izazove koji dolaze s pojavom digitalnog društva.

Disruptivna tehnologija stvara novu tržišnu vrijednost. U prosjeku u istočnoj i srednjoj Europi, 59% ispitanika koristi disruptivnu tehnologiju, a 32% ih primjenjuje za poboljšanje produktivnosti i efikasnosti, 30% ih koristi za poboljšanje proizvodnje i usluga, a 29% za povećanje prodaje. Najaktivniji u primjeni disruptivne tehnologije je IT sekotr, a slijede banke, osiguravajuće tvrtke te veleprodaja i maloprodaja.

Globalna poduzeća sklonija su istraživanju mogućnosti disruptivnih tehnologija, budući da, gledajući bilo koje područje, najmanje ih polovica ispitanika koristi.

13% ispitanika u srednjoj i istočnoj Europi otkriva da su inovacije u vrhu dnevnog rada njihovih izvršnih direktora odnosno predsjednika uprava, a za 34% je to jedna od tri najvažnije teme. Inovacije su najvažnije u IT sektoru (27%) te u sektoru usluga i nekretnina (20%).

Inovacije su osobna, ključna tema za globalne izvršne direktore odnosno predsjednike uprava jer ih se 88% suzdržava delegirati inovacije na upravljački ili stručni tim. U istočnoj i srednjoj Europi suzdržava se 47% izvršnih direktora ili predsjednika Uprava.

46% u srednjoj i istočnoj Europi i 48% hrvatskih ispitanika vjeruje kako njihova poduzeća koriste podatke i analize. Dok 93% globalnih poslovnih čelnika vjeruje da se u njihovim poduzećima podaci i analize koriste učinkovito taj postotak u srednjoj i istočnoj Europi je 52%, čak ih 20% smatra kako neučinkovito koriste podatke i analize.

Strategije promjene uspješno se pokreću kod 44% ispitanika globalnih tvrtki, a tek 24% kod ispitanika iz srednje i istočne Europe. U srednjoj i istočnoj Europi podaci i analize uglavnom se koriste za analizu postojećih kupaca.

Zakonski i regulatorni rizici najveći

Općenito u srednjoj i istočnoj Europi ispitanici su najviše zabrinuti regulatornim rizikom (45%, u Hrvatskoj 58%), operativnim rizikom (37%, u Hrvatskoj 58%), rizikom talenata i strateškom rizikom (oba 30%, u Hrvatskoj 17%). Regulatorni rizik najveći je u Makedoniji (64%) i Hrvatskoj (58%). Od male važnosti ispitanika su rizici za okoliš (6%) i rizik postupanja ili prijevara (10%). Nisko je i rizik od tehnologija u nastajanju te cyber rizici (po 12%) što ukazuje na nerazumjevanje tehnoloških promjena koje donosi suvremena ekonomija. Za razliku od srednje i istočne Europe cyber rizik je najveći rizik poslovanja kod menadžera globalnih poduzeća.

Poslovni ljudi u regiji najviše se informiraju informacijama iz poslovne mreže (60%), zatim slijede online mediji (56%), printani mediji (42%), društvene mreže (20%), televizija (18%) te radio (12%). Hrvatskim su poslovnjacima najvažniji izvori poslovnih informacija izvješća analitičara (66%), zatim specijalističke baze podataka (64%), seminari i konferencije te online mediji (po 58%), druženje s poslovnom mrežom (50%)…

Podijelite: