Kada ćemo to saznati i što možemo učiniti? U 21. stoljeću svjedoci smo sve većoj razlici između zemalja prema raznim kriterijima. Bilo da govorimo o bogatstvu, ili korupciji, ili lakoći poslovanja, ili o još apstraktnijim konstruktima kao što je sreća

Piše: Aco Momčilović

Jedna od dosta zanimljivih razlika je i ona u količini ljudskog kapitala koji neka zemlja posjeduje. Tom temom bavi se i World Economic Forum koji izbacuje svoju ljestvicu svake godine.

Činjenica je da razvoj i implementacija tehnologije već utječu na prosperitet neke zemlje pa i na njeno diferenciranje od drugih zemalja. Jedna od tehnologija koje su u zamahu sigurno je i umjetna inteligencija. Kakve će biti posljedice njezina razvoja, posjedovanja sustava umjetne inteligencije i mnoga druga pitanja, ostaju za diskusiju. Kao razumna pretpostavka čini se da će se onima koji s umjetnom inteligencijom budu napravili više, i koji u nju budu uložili pravodobno, ta ulaganja višestruko vratiti.

Ima li Hrvatska svoje mjesto u svjetskoj AI zajednici? Kakvi su nam potencijali, što sada radimo i što očekivati u skorijoj budućnosti? Precizne odgovore na to još nemamo, ali sigurno će bolju sliku dati i istraživanje AI Landscape koje provodi CroAi – hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju.

Istraživanje

Što se tiče relativnog odnosa i položaja neke zemlje dosad nisu postojale direktne usporedbe. No sada, upravo u Hrvatskoj, pokrenuto je istraživanje na temu Nacionalnog AI kapitala, pod vodstvom tvrtke FutureHR. Upravo su skupljeni podaci u inicijalnom globalnom istraživanju u kojem su sudjelovali ispitanici iz 56 zemalja.

Broj zemalja iz kojih dolaze odgovori, prema kontinentima

U toj fazi, Nacionalni AI kapital definiran je kao kapacitet zemlje da sama razvije, ali i primijeni, različite AI sustave, i samostalno se nosi sa svim izazovima koje će ta tehnologija uskoro donijeti. Sve to, s ciljem kako bi se poboljšalo i povećalo i ekonomsko i socijalno blagostanje, a zemlja postala konkurentnija na međunarodnoj razini.

Smatram kako je pravo vrijeme da se političke elite bolje upoznaju s navedenom problematikom, dok još uvijek nije prekasno i dok prednost nekih zemalja nije postala nedostižna. Jedan od ciljeva istraživanja je i privući dodatnu pozornost javnosti upravo na tu temu i njene dalekosežne i izuzetno snažne posljedice.

NAIC Global Survey pokušava dati odgovore barem na neka pitanja. Tko je sada i tko će u budućnosti biti odgovoran za stvaranje AI kapitala? Danas, kada samo devet korporacija radi ogroman udio napretka na području AI-a, moramo predvidjeti i osnažiti ostale sudionike toga razvoja, diferencirati snagu i resurse usmjerene na razvoj umjetne inteligencije. Hoće li to biti akademska zajednica i fakulteti, AI startupi financirani iz investicijskih fondova, ili državne institucije s robusnim projektima, moguće je da će se razlikovati od kontinenta do kontinenta i ovisiti o političkim sustavima.

Specifične potrebe

Također, na koja će područja pojedine zemlje staviti fokus? Ovisno o svojim specifičnim potrebama, ali i resursima, fokus bi mogao biti na medicinu, ili poslovnu inteligenciju, marketing, sigurnost, financije, vojsku, edukaciju ili neki potpuno drugi segment. O potencijalnom utjecaju AI-a na sustav edukacije pisao sam u svom Medium postu, i on je vrlo zanimljiv.

Vrsta posla / uključenosti u AI područje

Konačni cilj razvoja metodologije jest izmjeriti NAIC Index za svaku zemlju, kreirati specifičan profil, i na temelju njega dati korisne povratne informacije, pomoću kojih bi se moglo razviti ili prilagoditi svoje nacionalne strategije razvoja ljudskog kapitala i kapitala umjetne inteligencije.

U istraživanju su predloženi razni faktori koji bi mogli utjecati na ukupni AI kapital neke zemlje, od broja specijaliziranih inženjera, preko razine investicija, do zakonskog okvira zemlje. Neki odgovori još se analiziraju i čekaju interpretaciju, a prvi rezultati su objavljeni.

Kako bismo dobili realnu sliku i uvažili sve različite perspektive, bilo je važno u istraživanje uključiti velik broj eksperata iz različitih dijelova svijeta, i različitog backgrounda.

Na slici uz tekst vidite analizu ispitanika po kontinentima. Podaci se i dalje sakupljaju, a do trenutka prve obrade, skupili smo odgovore iz 56 zemalja sa svih kontinenata.

Postotak ljudi koji smatraju da je NAIC važan koncept, koji bi se trebao mjeriti

Također, među ispitanicima, kojih je troznamenkast broj, postojale su i razlike u vrsti iskustva i znanja, što je vidljivo na drugoj slici.

Ta raznolikost daje određenu sigurnost da će dobiveni rezultati biti reprezentativni. S obzirom na to da su ispitanici i vlasnici AI kompanija, i istraživači/znanstvenici i inženjeri, ali i članovi AI startupa i razni entuzijasti, posebno su korisni skupljeni podaci, komentari i sugestije u vezi same metodologije i njenih nadopuna.

Prvi dio analize završio je s pitanjem – Je li nacionalni AI kapital kao koncept važan i bi li ga se trebalo mjeriti?

Odgovori gore spomenutih ispitanika, iz cijeloga svijeta, s različitim pozicijama, dali su jasan odgovor – NAIC je vrlo važan koncept i svakako bi se trebalo nastaviti raditi na njegovu razvoju.

Ostali podaci bit će objavljeni u idućim tjednima, u raznim medijima koji su se javili za suradnju, i na mojem Medium profilu: https://medium.com/@acomomcilovic.

Također, u narednim fazama istraživanja, dogovara se suradnja sa sveučilištima, udrugama i tvrtkama iz raznih zemalja svijeta. Svi oni koje projekt zanima i žele pridonijeti, mogu mi se javiti na mail: aco.momcilovic@mba-croatia.com.

Podijeli:

 

Vezane objave