Nedavno je rusko Ministarstvo industrije i trgovine objavilo da će ograničiti izvoz rijetkih plinova kao što su neon, kripton i ksenon najmanje do kraja ove 2022. godine. Bilo koji izvoz tih plinova mora imati izričito dopuštenje ruske vlade u Moskvi. Prema izvješćima ruskih medija, Rusija bi trebala pokrenuti sankcije na neonski plin protiv onih zemalja koje nazivaju neprijateljskih, odnosno onim zemljama koje su na bilo koji način na strani Ukrajine u ruskoj vojnoj agresiji na tu zemlju, posebno onih zemalja koje Ukrajinu opskrbljuju oružjem i vojnom opremom.

Naime, agresija Rusije na Ukrajinu navele su Sjedinjene Američke Države, europske zemlje i druge zapadne saveznike da u gospodarskim sankcijama iskoriste svoje prednosti u kontroli proizvodnje poluvodiča i telekomunikacijskih tehnoloških proizvoda kako bi onemogućili Rusiju u tehnološkoj sposobnosti. Onemogućavanje izvoza zapadne tehnologije u Rusiji za tu zemlju znači nesavladiv gospodarski problem. Kao odgovor na takve sankcije Rusija je odlučila smanjiti ili potpuno prekinuti opskrbu zapadnih zemalja rijetkim plinovima, neophodnim u proizvodnji poluvodiča. Agresija na Ukrajinu i protumjere Moskve na sankcije Zapada za posljedicu imaju nagli rast cijene rijetkih plinova poput neona, kriptona i ksenona. Na primjer, cijena visokokvalitetnog neona porasla je više od deset puta od početka ruske agresije na Ukrajinu 24. veljače ove godine.

-- tekst se nastavlja nakon oglasa --

 

 

Rat za rijetke plinove

Neonski plin nusproizvod je rafiniranja željeza i čelika, a njegovo glavno podrijetlo je u Ukrajini i Rusiji. Ruska industrija čelika šalje proizvedeni neonski plin u Ukrajinu na pročišćavanje i druge prerade. Rijetki plin visoke čistoće (kripton, neon, ksenon, fluor, itd.) može se koristiti kao plin za litografiju. On je ključni materijal u procesu litografije proizvodnje poluvodiča. Osim toga, ti se rijetki plinovi također mogu koristiti u drugim industrijskim postupcima kao što je jetkanje.

Glavni ukrajinski dobavljači neonskog plina su Cryoin, Ingas i Iceblick. Njihove glavne proizvodne baze nalaze se u Mariupolju, Odesi i drugim mjestima u Ukrajini. Sveukupno, Ukrajina je opskrbljivala do agresije Rusije 70% globalnog tržišta neonom, 40% kriptonom i 30% ksenonom. S agresijom Rusije proizvodnja i izvoz ukrajinskih proizvođača rijetkih plinova praktično su onemogućeni. Proizvodni pogoni pojedinih proizvođača našli su se direktno pod vojnim djelovanjem. Prije ruske agresije, Ingas je proizvodio 15.000 do 20.000 prostornih metara neonskog plina mjesečno a njegovi su glavni kupci u Južnoj Koreji, Kini, SAD-u i Njemačkoj. Oko 75% neonskog plina koristi se u industriji proizvodnje poluvodiča. Cryoin je u Odesi prije agresije proizvodio mjesečno oko 10.000 do 15.000 prostornih metara neonskog plina, no proizvodnju je morao prekinuti s početkom ruske agresije. Dvije ukrajinske plinske tvrtke opskrbljivale su do agresije od 45% do 54% globalne potražnje za neonom u proizvodnji poluvodiča.

jedna od najvećih ukrajinskih tvornica rijetkih plinova Ingas u Mariupolju potpuno je uništena, prije ruske agresije Ingas je proizvodio 15.000 do 20.000 prostornih metara neonskog plina mjesečno

Iskustva iz krize 2018.

Iako je ukrajinska proizvodnja rijetkih plinova onemogućena na tržištu se još ne osjete posljedice njegovog nedostatak, odnosno proizvođači poluvodiča nisu smanjivali proizvodnju. Naime, proizvođači su imali veće zalihe plinova poučeni iskustvima iz krizne 2015. godine kada je došlo do velikih poremećaja na globalnom tržištu rijetkih plinova. Naime, te godine kriza je uslijedila zbog pobune u istočnim regijama Ukrajine Donjeck i Lugansk, pobune koju je poticala Moskva. U toj krizi cijena neonskog plina na globalnom tržištu porasla za je za čak 600%. Poučeni tim lošim iskustvom proizvođači poluvodiča od tada su stvarali zalihe za moguće buduće krize te su nastojali diverzificirati lance opskrbe. Usto, u tehnologiji litografije napravljene su značajne preinake za manje korištenje neona a razvile su se i tehnologije povrata i recikliranja neonskog plina pa je potreba proizvođača poluvodiča za neonom smanjena za čak 97%.

kineska tvornica rijetkih plinova Jinhong Gas, Kina je težila neovisnosti u proizvodnji rijetkih plinova no s prestankom isporuka iz Ukrajine i Rusije na globalno tržište otvara joj se mogućnost izvoza u zapadne zemlje

Šansa za Kinu?

S ograničavanjem izvoza rijetkih plinova iz Rusije u zapadne zemlje najvažniji kineski proizvođači kao što su Walter Electronics, Jinhong Gas, Kemet Gas i Heyuan Gas objavili su nove planove proširenja proizvodnje.

Na globalnom tržištu elektroničkih specijalnih plinova, industrijski lideri kao što su American Air Chemical Group, French Air Liquide Group, Japan Dayo Nippon Acid Co., Ltd. i American Linde Group sada podmiruju više od 80% globalnog tržišta. Kineski proizvođači plina koji se koristi za proizvodnju poluvodiča postupno povećavaju svoj tržišni udio zbog ograničavanja izvoza iz Rusije i nemogućnosti rada tvornica u Ukrajini. Kineski proizvođači sve više izvoze plinove koji se koriste u litografiji kao silan, arsin i drugi.

SK Hynix, Intel, ASML, TSMC, Micron i druge tvrtke iz lanca poluvodičke industrije istaknule su nakon agresije na Ukrajinu da imaju više izvora opskrbe neonskim plinom te da zbog zaliha prekid isporuka iz Ukrajine i Rusije neće u kratkom roku utjecati na njihovu proizvodnju. No, upozorenja stručnjaka su kako su zalihe tih proizvođača dostatne za nešto manje od šest mjeseci proizvodnje te da će nastavak prekida opskrbe iz Ukrajine i Rusije imati negativne posljedice na industriju poluvodiča prije kraja ove godine.

Podijeli:

 

 

Vezane objave