Umjesto ručnog pisanja svake linije koda, programeri sve češće opisuju željenu funkcionalnost prirodnim jezikom, dok umjetna inteligencija generira i prilagođava programski kod.

Iako je sam naziv nov, razvoj ovakvog načina rada traje već nekoliko godina. Prvi AI alati za pomoć pri programiranju pojavili su se početkom desetljeća, no do 2022. uglavnom su služili za jednostavne prijedloge i dovršavanje koda. Tijekom 2023. tvrtke su počele ozbiljnije uvoditi AI asistente u razvojne procese, a 2024. programeri su već prijavljivali značajan rast produktivnosti zahvaljujući automatizaciji rutinskih zadataka.

Danas je vibe coding postao uobičajen dio razvoja softvera. Prema dostupnim istraživanjima, čak 92 % američkih programera koristi neki oblik AI asistenta za pisanje ili generiranje koda. Uloga developera pritom se mijenja – od pisanja svake funkcije prema definiranju zahtjeva, provjeri rezultata i nadzoru kvalitete.

Međutim, širenje AI kodiranja otvorilo je i nova pitanja. Organizacije upozoravaju na izazove vezane uz kvalitetu generiranog koda, sigurnost, zaštitu podataka te moguće slabljenje temeljnih programerskih vještina, zbog čega ljudska provjera ostaje neizostavan dio procesa.

Razina prihvaćanja značajno se razlikuje među industrijama. Startupi prednjače sa stopom korištenja od 73 %, dok digitalne agencije dosežu oko 61 %, zahvaljujući većoj spremnosti na eksperimentiranje i manjem opterećenju naslijeđenim sustavima. S druge strane, financijski sektor (34 %) i zdravstvo (28 %) AI alate uvode opreznije, uglavnom u manje kritičnim dijelovima razvoja.

Tržište također bilježi snažan rast. Procjenjuje se da će vrijednost rješenja za vibe coding porasti s 4,7 milijardi američkih dolara u 2025. na 12,3 milijarde dolara do 2027., uz prosječnu godišnju stopu rasta (CAGR) od oko 38 %. Najveći segment čine poslovne (enterprise) platforme vrijedne 2,8 milijardi dolara, dok alati namijenjeni pojedinačnim programerima vrijede oko 1,2 milijarde dolara i očekuje se da će se njihovo tržište više nego udvostručiti do 2027. Platforme bez koda (no-code) zasad čine najmanji segment, ali bilježe najbrži rast.

Među alatima i dalje prednjači GitHub Copilot, koji koristi oko 65 % programera zahvaljujući dubokoj integraciji s razvojnim okruženjima. Slijedi OpenAI Codex odnosno ChatGPT, koji koristi približno 48 % programera, ponajprije za izradu prototipova, skripti i rješavanje programskih problema. Značajnu prisutnost imaju i Amazon CodeWhisperer, Tabnine te Replit Ghostwriter, svaki usmjeren na specifične razvojne scenarije.

Pet godina razvoja pokazalo je da vibe coding nije prolazni trend, nego promjena načina na koji nastaje softver. Iako umjetna inteligencija preuzima sve veći dio rutinskog programiranja, odgovornost za arhitekturu, sigurnost i konačnu kvalitetu aplikacija i dalje ostaje u rukama iskusnih razvojnih timova.