Uz cyber sigurnost jedna od ključnih tema sastanka europskih čelnika, održanog 28. i 29. rujna u Tallinu, nazvanog neslužbeni digitalni sastanak Europske unije na vrhu, bila je i tema uređivanje mjera za pravedno oporezivanje digitalnog gospodarstva.

Prema planovima Europske komisije do iduće 2018. godine potrebno je uspostaviti jedinstveno digitalno tržište (Digital Single Market) Europske unije a za to je ključno usvajanje još 18 zakonskih projedloga.

Tijekom proteklih deset godina tržišni udio digitalnih tvrtki u EU povećan je za više od sedam puta. Aktualna porezna pravila u EU osmišljena su za tradicionalno gospodarstvo, prije digitalnog doba. Novi zakonski prijedlozi Europske komisije cilj je pravedno oporezivanje digitalnih tvrtki kako bi države mogle koristiti te porezne prihode te osigurale konkurentnost na ukupnom tržištu. Kako su stručne analize pokazale zbog neoporezivanja digitalnih tvrtki gube se milijarde eura.

21. rujna EK je predložila svoj plan novog sustava oporezivanja. Kao primjer na koji način je nepravedno oporezivanje u EU Europska komisija navodi međunarodni lanac kinodvorana koji posjeduje nekretnine, distribucijski centar, zapošljava lokalno osoblje plaća PDV te porez na dobit a s druge strane online davatelj usluga digitalnog streaminga koji ima pretplatu za svoju online platformu, ne plaća porez u EU niti porez na dobit u EU jer nema sjedište u Europskoj uniji.

Institucije EU bi se trebale usuglasiti da s oporezivanjem digitalne ekonomije započne na proljeće iduće godine, oporezivanje bi trebalo, kako su naglasili iz EK, biti ujednačeno s oporezivanjem klasične ekonomije, djelotvorno te poticajno za konkurentnost.

Procjenjuje se da je zbog toga efektivna stopa oporezivanja digitalnih poduzeća u EU-u upola manja od one tradicionalnih poduzeća – a često i mnogo manja od toga.

Istodobno, jednostrane mjere koje države članice uvode kako bi se uhvatile u koštac s tim problemom, poput npr. zabrane rada Ubera, prijete stvaranjem novih prepreka i usporavaju stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta EU.

U dokumentu Komunikacija koju je Europska komisija donijela iznose se izazovi s kojima su u oporezivanju digitalnih tvrtki suočene države članice te se navode moguća rješenja koja valja razmotriti.

Cilj je na razini EU-a zajamčiti usklađen pristup oporezivanju digitalnog gospodarstva kojim će se podržati ključni prioriteti Europske komisije – dovršetak uspostave jedinstvenog digitalnog tržišta te pravedno i učinkovito oporezivanje svih poduzeća.

Komunikacijom EK otvara se put zakonodavnom prijedlogu pravila EU-a o oporezivanju dobiti u digitalnom gospodarstvu, što je potvrdio i predsjednik EK Jean-Claude Juncker u svom govoru o stanju Unije za 2017.

Nova porezna pravila mogla bi se donijeti u EU parlamentu već u proljeće 2018. godine. Komunikacija bi trebala poslužiti i kao materijal za rad u tom području na međunarodnoj razini, osobito u skupini G20 i OECD-u.

Plaćanje PDV-a u državi članici krajnjeg potrošača

Još krajem prošle godine Europska komisija predstavila je niz mjera kojima će se unaprijediti sustav poreza na dodanu vrijednost (PDV) za poduzeća koja se bave elektroničkom trgovinom u EU-u. Prijedlozi su usmjereni na to da se potrošačima i poslovnim subjektima, osobito novoosnovanim te malim i srednjim poduzećima, olakša i pojednostavi kupovina i prodaja robe i usluga putem interneta.

Pokretanjem europskog portala za online plaćanje PDV-a (sve na jednome mjestu) znatno će se smanjiti troškovi izvršenja obveza PDV-a, a poduzeća diljem EU-a mogla bi uštedjeti 2,3 milijarde eura godišnje. Novim je pravilima predviđeno plaćanje PDV-a u državi članici krajnjeg potrošača čime bi se ostvarila pravednija raspodjela poreznih prihoda među državama EU-a. Predloženim bi se mjerama pomoglo državama članicama da nadoknade izgubljeni PDV od internetske trgovine koji se procjenjuje na 5 milijardi eura godišnje. Prema procjenama, izgubljeni prihodi ako se ne izmjeni porezni sustav mogli bi dostići 7 milijardi eura do 2020. godine.

Nadalje, EK ostvaruje svoje obećanje da će državama članicama omogućiti primjenu jednake stope PDV-a za e-publikacije kao što su e-knjige i online novine koja vrijedi za tiskane publikacije. Ovo se ostvaruje ukidanjem odredbi prema kojima e-publikacije nisu mogle imati povlašteni porezni tretman odobren tradicionalnim tiskanim publikacijama.

„Ostvarujemo obećanje da ćemo potaknuti e-trgovinu u Europi. Već smo izradili prijedloge zakonodavstva za jeftiniju i učinkovitiju isporuku paketa, bolju zaštitu potrošača pri kupovini putem interneta i sprečavanje neopravdanog uskraćivanja pristupa na temelju lokacije. Sad pojednostavljujemo pravila koja se odnose na PDV i to je zadnja kockica mozaika. Našim se prijedlogom potiče poslovanje, osobito najmanjih i novoosnovanih poduzeća. Usto, povećava se učinkovitost javnih usluga i jača prekogranična suradnja“, rekao je potpredsjednik Komisije zadužen za jedinstveno digitalno tržište EK Andrus Ansip.

„Poduzeća koja posluju putem interneta, a djeluju unutar EU-a, već neko vrijeme traže da pojednostavnimo uvjete njihova poslovanja. Sada smo to ostvarili. Velika i mala poduzeća koja prodaju stranim kupcima putem interneta sada će izvršavati svoje obveze u pogledu PDV-a na isti način kao i za prodaju u matičnoj zemlji. To znači manje izgubljenog vremena, manje administracije i manje troškova. Pojednostavnili smo i pravila za novoosnovana i mikropoduzeća što će im omogućiti lakši pristup novim tržištima. Naši prijedlozi znače da bi europske vlade mogle tjedno ostvarivati dodatnih 100 milijuna eura dostupnih za trošenje na usluge građanima“, rekao je povjerenik za ekonomske i financijske poslove, oporezivanje i carinu EK Pierre Moscovici.

Ključne odredbe prijedloga Europske komisije su:

– nova pravila za poduzeća koja prodaju robu putem interneta kojima im se omogućuje jednostavnije ispunjivanje svih obveza u pogledu PDV-a za cijeli EU na jednome mjestu;

– kako bi se pojednostavnila pravila o PDV-u za novoosnovana i mikropoduzeća koja prodaju putem interneta, PDV za prekograničnu prodaju u vrijednosti do 10.000 eura obračunavat će se u matičnoj zemlji. MSP-ovima se osiguravaju jednostavniji postupci za prekograničnu prodaju u vrijednosti do 100.000 eura kako bi im se olakšalo poslovanje;

– borba protiv prijevara povezanih s PDV-om koje potječu iz područja izvan EU-a i mogu dovesti do poremećaja na tržištu i nepoštenog tržišnog natjecanja;

– mogućnost da države članice smanje stope PDV-a za e-publikacije kao što su e-knjige i online novine.

Najvažnije izmjene koje bi donio prijedlog Europske komisije su:

Nova pravila o PDV-u za prodaju robe i usluga putem interneta: Sada se poduzeća koja posluju putem interneta moraju registrirati za PDV u svakoj državi članici u koju isporučuju robu. Smatra se da su te obveze jedna od najvećih prepreka prekograničnoj e-trgovini; u prosjeku iznose 8.000 eura godišnje za svaku državu članicu EU-a u koju poduzeće isporučuje svoje proizvode i usluge. EK predlaže da poduzeća podnose jednu jednostavnu kvartalnu prijavu za PDV koji je potrebno platiti za prodaju u cijelom EU-u koristeći se internetskim portalom za PDV „sve na jednome mjestu”.

Taj sustav već postoji za prodaju e-usluga kao što su aplikacije za mobilne telefone i pokazao se uspješnim: 2015. je s pomoću sustava naplaćeno više od 3 milijarde eura PDV-a. Administrativno opterećenje za poslovne subjekte smanjit će se za nevjerojatnih 95%, čime će poduzeća u EU-u uštedjeti ukupno 2,3 milijarde eura, a prihodi od PDV-a u državama članicama povećat će se za ukupno 7 milijardi eura.

Pojednostavljivanje pravila o PDV-u za novoosnovana i mikropoduzeća: Uvodi se novi godišnji prag od 10.000 eura za prodaju putem interneta ispod kojeg poduzeća koja prodaju izvan granica matične zemlje mogu i dalje primjenjivati poznata pravila o PDV-u koja vrijede u njihovoj zemlji.

Na taj će način 430.000 poduzeća diljem EU-a lakše ispunjavati obveze. To je 97% svih mikropoduzeća koja prekogranično trguju. Drugi novi godišnji prag od 100.000 eura namijenjen je MSP-ovima s pojednostavljenim pravilima za utvrđivanje zemlje u kojoj se nalaze njihovi klijenti, što će im olakšati život kad je riječ o PDV-u. Ti bi se pragovi mogli primjenjivati već od 2018. za e-usluge te od 2021. za robu koja se prodaje putem interneta. Cilj je ostalih pojednostavnjenja omogućiti najmanjim poduzećima da primjenjuju poznata pravila o PDV-u koja vrijede u njihovoj zemlji, primjerice propise o izdavanju računa i vođenju evidencije.

Prva kontaktna točka uvijek će biti porezna uprava zemlje gdje poduzeće ima sjedište, a poduzeća više neće prolaziti provjere u svakoj državi članici u kojoj ostvaruju prodaju.

Borba protiv prijevara povezanih s PDV-om koje potječu iz područja izvan EU-a: Male pošiljke koje se uvoze u EU čija je vrijednost manja od 22 eura sada su oslobođene PDV-a. Uzimajući u obzir da se u EU svake godine uveze oko 150 milijuna paketa, taj je sustav otvoreno lovište za prijevaru i zlouporabu velikih razmjera, zbog čega dolazi do ogromnih poremećaja na tržištu na štetu poduzeća iz EU-a.

Prvo, poduzeća iz EU-a su u nepovoljnom položaju u odnosu na konkurente iz trećih zemalja jer moraju plaćati PDV od prvog eurocenta koji ostvare prodajom. Drugo, uvezena roba velike vrijednosti poput pametnih telefona ili tableta sustavno se deklarira s manjom cijenom ili se daje krivi opis u uvoznim dokumentima kako bi se prodavatelj okoristio oslobođenjem od PDV-a. Stoga je EK odlučila ukinuti to oslobođenje.

Jednaka pravila za oporezivanje e-knjiga, e-novina i istovrsnih tiskanih publikacija: Prema sadašnjim pravilima države članice mogu odrediti sniženu poreznu stopu na tiskane publikacije, a u nekim slučajevima drastično sniženu ili nultu stopu. U ta pravila nisu uključene e-publikacije, što znači da se za te proizvode plaća porez po standardnoj stopi. Kad ga prihvate sve države članice, novim će se sustavom omogućiti da države članice usklade stope za tiskane i e-publikacije, no to neće biti obveza.

Manjak prihoda od PDV-a 152 milijarde eura

Procjena je nove studije Europske komisije da države EU-a 2015. nisu naplatile ukupno 152 milijarde eura prihoda od poreza na dodanu vrijednost (PDV).

Manjak prihoda od PDV-a – ukupna razlika očekivanog i stvarno naplaćenog prihoda od PDV-a – opet pokazuje da je potrebna temeljita reforma kako bi države članice u svojim proračunima mogle potpuno iskoristiti prihode od PDV-a. Iako je naplata prihoda od PDV-a nešto poboljšana, manjak je još uvijek neprihvatljivo visok. Ti su podaci objavljeni neposredno prije prijedloga EK za reformu sustava PDV-a.

„Države članice ne bi smjele prihvaćati tako strašne gubitke prihoda od PDV-a. Komisija podupire nastojanja da se poboljša naplata PDV-a u EU-u, ali treba imati u vidu da su današnja pravila o PDV-u sastavljena 1993. i zastarjela. Uskoro ćemo predložiti reformu pravila o PDV-u za prekogranične prodaje. Naša će reforma omogućiti smanjivanje prekograničnih prijevara povezanih s PDV-om za 80 % i vratiti državama članicama taj novac, koji im je nasušno potreban”, naglasio je Pierre Moscovici.

Iako se prosječni brojevi za EU poboljšavaju, uspješnost naplate PDV-a znatno se razlikuje među državama članicama.

Najveće manjke prihoda od PDV-a prijavile su Rumunjska (37,2%), Slovačka (29,4%) i Grčka (28,3%). Najmanji manjci zabilježeni su u Španjolskoj (3,5%) i Hrvatskoj (3,9%). Ako se promatra u apsolutnim iznosima, najveći je manjak 35 milijarde eura u Italiji.

Manjak je smanjen u većini država članica, a najviše su se poboljšale Malta, Rumunjska i Španjolska. U sedam država članica (Belgiji, Danskoj, Irskoj, Grčkoj, Luksemburgu, Finskoj i Velikoj Britaniji) statistike su se malo poboljšale.

Iako su države članice već poduzele korake kako bi smanjile manjak prihoda od PDV-a, najbolji je način za zaštitu budućnosti jedinstvenog tržišta modernizacija sustava PDV-a i njegova prilagodba na temelju problema izazvanih prijevarama velikih razmjera.

Reforma današnjeg sustava PDV-a trebala bi također olakšati razvoj jedinstvenog digitalnog tržišta i dopuniti program koji je Komisija pripremila kako bi uspostavila pravedniji i učinkovitiji porezni sustav u EU-u.