U Europskom parlamentu izrađene su izmjene postojeće Direktive o audiovizualnim medijima (AVMSD) koji će se primjenjivazi na sve emitere, ali i na platforme za video na zahtjev (video-on-demand) kao i za dijeljenje videozapisa, kao što su Netflix, YouTube ili Facebook, kao i streaming uživo na platformama za dijeljenje videozapisa.

Potreba za izmjenom zakonodavstva, kako se navodi u obrazloženju europskih institucija, proizilazi iz činjenice da se medijski krajolik dramatično promijenio za manje od jednog desetljeća. Umjesto da sjednu ispred obiteljske televizije, milijuni Europljana, posebno mladih, gledaju sadržaj online, na zahtjev i na različitim mobilnim uređajima. Očekuje se da će globalni internetski udio videozapisa u internetskom prometu potrošača porasti s 64 posto u 2014. te na 80 posto do 2019. godine.

Oko izmjena Direktive usuglasili su se i Vijeće Europe i Europska komisija. Konačni prijedlog izmejna Direktive očekuju se u lipnju. O izmjenama se treba izjasniti i parlamentarno Povjerenstva za kulturu i obrazovanje, a glasovanje o izmjenama zakona očekuje se u rujnu. Nakon toga nova će pravila morati biti prenesena u nacionalno pravo.

Izmjene zakona odnose se, među ostalim, na bolju zaštitu djece, stroža pravila oglašavanja te da najmanje 30 posto emitiranog sadržaja programa TV kanala i audio i video platformi mora biti europskog porijekla.

Kada je u pitanju zaštita djece europski zastupnici uveli su nova stroža pravila kojima se zabranjuje bilo koji sadržaj koji potiče nasilje, mržnju i terorizam, dok će bezrazložno nasilje i pornografija biti podložni znatno strožim pravilima od dosadašnjih.

Usto, platforme za dijeljenje videozapisa po novom će biti odgovorne za brzo reagiranje kada se sadržaj prijavljuje ili označava štetnim. Na zahtjev Europskog parlamenta, platforme moraju stvoriti transparentan, jednostavan za korištenje i učinkovit mehanizam koji omogućuje korisnicima da izvještavaju ili zaustave neprimjeren sadržaj. Također moraju imati i tehnička rješenja za objašnjenje prirode sadržaja u hostiranim videozapisima i praćenje kada je videozapis označen kao neprimjeren za određenu dob gledatelja.

Novi europski zakon donosi i stroga pravila o oglašavanju ili predstavljanju proizvoda u dječjim TV programima ili sadržaju dostupnim na platformama na zahtjev. Emiteri TV sadržaja i platformi na zahtjev trebaju uspostaviti mjere kako bi učinkovito smanjile izloženost djece na reklamiranje i predstavljanje nezdrave hrane i pića. Usto, po novome je u

programima za djecu zabranjeno plasiranje proizvoda i teletrgovina. Pri tome države članice Europske unije mogu individualno odlučiti žele li isključiti sponzorstva iz programa za djecu.

Osiguran je i mehanizam zaštite osobnih podataka za djecu, podaci prikupljeni od pružatelja usluga audiovizualnih sadržaja ne smiju obrađivati podatke djece i maloljetnika za komercijalne svrhe, uključujući profiliranje i ciljano oglašavanje.

Kada je u pitanju oglašavanje po novim EU pravilima dopušteno je najviše 20 posto vremenskog trajanja oglašavanja, umjesto sadašnjih 12 minuta po satu, u dnevnom emitiranua od 6 do 18 sati, pri čemu se oglašavanje u tom vremenu mora strogo pridržavati ograničenja za djecu, Također se u večernjem terminu od 18 do 00 sati vrijeme oglašavanja ograničava na 20 posto trajanja emitiranja.

Da bi podržali kulturne raznolikosti europskog audiovizualnog sektora, zastupnici Europskog parlamenta izglasali su da najmanje 30 posto emitiranog sadržaja bude europski, a dodatno i  u katalozima platformi na zahtjev u kojima se najavljuje sadržaj mora biti 30 posto europskog.

Platforme na zahtjev na zahtjev moraju doprinositi razvoju europskih audiovizualnih produkcija, bilo izravnim ulaganjem u sadržaj ili doprinosom nacionalnim fondovima koji financiraju takav sadržaj. Razina doprinosa u svakoj zemlji trebala bi biti razmjerna njihovim prihodima na zahtjev u toj zemlji.

Kod pametnih televizora nužno je osigurati tzv. integritet signala, odluka je Europskog parlamenta. To znači da davatelj medijske usluge ne može na zaslonu tijekom programa samovoljno dodavati tzv. skočne prozore bez suglasnosti vlasnika emitiranog programa.

Europski parlament također je usvojio i pravila kako bi se osiguralo da pružatelji medijskih usluga kontinuirano i postupno stvaraju audiovizualne usluge dostupnije za osobe s invaliditetom.

Podijeli: