Pronašli smo 25 tvrtki čija je zajednička potrošnja na savezno lobiranje u 2020. godini iznosila 29 milijuna dolara, navode analitičari The Markupa Alfred Ng i Maddy Varner u svojem istraživanju o lobiranju tvrtki posrednika digitalnih podataka 2020. godine u Sjedinjenim Američkim Državama.

-- tekst se nastavlja nakon oglasa --

 

Posrednici podataka takmičili su se po potrošnji za lobiranje s tzv. big tech tvrtkama, poput Facebooka i Googlea. Posrednici podataka obogatili su se prikupljanjem i dijeljenjem milijuna osobnih podataka te do sada nisu bili posebno eksponirani u javnosti ali niti kod državnih poreznih institucija. Naime, među najvećim posrednicima podataka u SAD su LiveRamp ili RELX i oni nisu poznati velikoj većini Amerikanaca, ali su dobro poznati na Capitol Hillu. Posrednici podatak u SAD uglavnom nisu specijalizirane tvrtke za taj posao. Na primjer, Oracle je u proteklom desetljeću akvizirao nekoliko tvrtki koje se bave posredovanjem podataka te je prema podacima koje su prikupili istraživači The Markupa bio prošle godine najveći lobist na tom području. Oracle je prošle godine za lobiranje u posredovanju podataka potrošio najviše 9,57 milijuna američkih dolara.

Najveća globalna zbirka osobnih podataka

Istraživači su, naime, mogli steći tek djelomičan uvid u potrošnju lobista na području posredovanja podataka iz izvora o lobiranju u bazi podataka Zakona gdje se nalaze podaci o lobiranju u američkom Senatu te iz podataka Centra za odgovornu politiku OpenSecrets u kojima se nalaze imena tvrtki koje su se registrirale kao posrednici podataka u Vermontu ili Kaliforniji, jedinim saveznim državama SAD koje od lobističkih tvrtki za posredovanje podataka zahtijevaju izvješća o aktivnostima.  Prema podacima Senata SAD ukupna potrošnja 25 tvrtki za lobiranje na području posredovanja podataka 2020. godine iznosila je 29 milijuna dolara.

Usto, samu je industriju posredovanje podataka teško definirati jer mnoge tvrtke, uključujući tehnološke divove, zarađuju od osobnih podataka, iako se tehnički detalji o načinu na koji koriste te podatke različiti.

Oracle je 2020. godine  potrošio za lobiranje 9,75 milijuna dolara. Usporedbe radi, Facebook je, prema podacima Public Citizen, u istom razdoblju potrošio 19,68 milijuna dolara, Amazon 18,725 milijuna, a Google 8,85 milijuna dolara. Američka organizacija za zaštitu potrošača Public Citizen  objavila je kako je big tech 2020. godine ukupno potrošio 108 milijuna dolara na lobiranje.

Oracle, sem što ima vlastiti odjel za lobiranje akvizirao je tvrtke poput DataRaker,

Compendium i Crosswise 2012., 2013. i 2016. godine čime je stekao zavidnu bazu osobnih podataka. DataRaker dobiva podatke s milijuna pametnih brojila i senzora za komunalne tvrtke, Compendium se bavi ciljanim oglašavanjem te ima veliku bazu osobnih podataka, Crosswise prikuplja osobne podatke s različitih uređaja, sama tvrtka navodi kako obrađuje podatke s milijardi uređaja svakog mjeseca.

Usto, Oracle je također kupio Datalogix, 2014. godine, tvrtki koja se bavi izvamrežnim kupovinama. Usto, Oracle obrađuje podatke i od više od 75 drugih posrednika podataka, te ga se smatra najvećom svjetskom zbirkom podataka treće strane.

Prvi zakonski nadzori

Industrija posredovanja digitalnim podacima naglo raste ali se počela suočavati s prvim zakonskim kontrolama. Kalifornija je nedavno donijela zakon o privatnosti u cijeloj državi kojim se uspostavlja agencija usmjerena na reguliranje pitanja privatnosti podataka. Virginia i Maine također su donijeli propise za zaštitu internetskih podataka ljudi.

„Zakoni o privatnosti u Kaliforniji i Virginiji pogodili su srž onoga što posrednici rade, zahtijevajući da tvrtke brišu podatke prikupljene o ljudima na zahtjev i dopuštajući ljudima da spriječe da se njihovi osobni podaci koriste za ciljano oglašavanje. Maineov zakon o privatnosti sprječava davatelje internetskih usluga da razmjenjuju osobne podatke s posrednicima podataka dok ljudi ne daju ‘izričit, potvrdan pristanak’, navode istraživači Alfred Ng i Maddy Varner.

Podijeli:

 

 

Vezane objave