Početkom ljeta provela sam anketu relevantnog uzorka IT tvrtki koja je pokazala da se u sektoru očekuje rast prihoda, zaposlenika i izvoza i u 2020. godini. Za mjesec dana planiram ponoviti anketu da vidimo što se eventualno promijenilo i kako poduzetnici vide sljedeću godinu

Piše: Tajana Barančić, Astra poslovni inženjering d.o.o.

Financijska perspektiva 2014.-2020. na izdisaju je te su trenutačno zatvoreni praktično svi natječaji za poduzetnike, posebno oni zanimljivi IT sektoru. Nove natječaje nije realno očekivati prije sljedeće godine.

U međuvremenu, s obzirom na to da smo ušli u zadnji kvartal 2020. godine, mislim da bi bilo dobro ponoviti neke mogućnosti koje su na raspolaganju, a u cilju zakonski dozvoljene porezne optimizacije.

Početkom 2019. pisala sam kolumnu za Mrežu na temu Zakona o poticanju ulaganja i Državne potpore za istraživačko-razvojne projekte. Stoga ovom prilikom ne ulazim u detalje, samo podsjećam da su obje mjere poduzetnicima i dalje na raspolaganju te dajem samo osnovne informacije.

Zakon o poticanju ulaganja

IT poduzetnici koji ulože 50.000 eura u dugotrajnu imovinu i otvore najmanje deset novih radnih mjesta u tri godine, mogu prepoloviti stopu poreza na dobit na razdoblje od najduže deset godina, odnosno do iskorištenja potpore koja se izračunava prema ostvarenoj investiciji.

Također, ako nekom više odgovara, postoji i drugi model, u kojem su minimalni uvjeti ulaganje u dugotrajnu imovinu u iznosu od 150.000 eura te minimalno otvaranje pet novih radnih mjesta, također sve u tri godine.

Mikropoduzetnici mogu, uz već navedene modele, koristiti porezne olakšice prema posebnom modelu, u kojem je korištenje na maksimalni rok od pet godina, a minimalni uvjeti su ulaganje u dugotrajnu imovinu u iznosu od 50.000 eura i otvaranje minimalno tri nova radna mjesta; također u tri godine.

Zakon o poticanju ulaganja, uz smanjenje porezne stope, daje mogućnost isplata jednokratnih potpora za svako novo radno mjesto, isplata potpora za troškove edukacije novih radnika i slično.

BITNO: početkom 2021. očekuju se promjene u karti regionalnih potpora, pri čemu se može očekivati da će poduzetnici iz Zagreba imati niži intenzitet potpore nego dosad, dok će Slavonci imati veći intenzitet. Iz navedenog bi se moglo zaključiti da se Zagrepčanima isplati započeti projekte u ovoj godini.

Državna potpora za istraživačko-razvojne projekte

Državna potpora za istraživačko-razvojne projekte dodjeljuje se za projekte koji sadrže industrijsko istraživanje i/ili eksperimentalni razvoj novih proizvoda. Dakle, takvi projekti moraju imati elemente “noveltyja”, neku razinu inovacije, tehnološke i tržišne neizvjesnosti.

Struktura troškova kod RD projekata u IT sektoru obično je takva da su plaće 70-80% ukupnog proračuna, a flat rate na njih je 15%. Ostvareni troškovi dodatno umanjuju osnovicu poreza na dobit pomnoženi s faktorom 1,5 za troškove istraživanja, odnosno 1,25 za troškove eksperimentalnog razvoja. Moguće je ostvariti i porezne gubitke koji se prenose do pet godina.

Također, moguće je i kombinirati obje mjere (Zakon o poticanju ulaganja i RD potporu).

Neoporezive isplate zaposlenicima

Posljednjih godina svjedoci smo da svake godine u novom valu “porezne reforme” imamo izmjene kod neoporezivih stavki koje možemo isplaćivati zaposlenicima. U razgovoru s poduzetnicima i klijentima, shvatila sam da je potrebno češće ponavljati koje su mogućnosti, jer zaboravi se.

Detaljan i potpuni popis svih neoporezivih isplata možete naći u čl. 7. st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 10/17 – 1/20), u nastavku izdvajam meni najinteresantnije.

Dobrovoljno mirovinsko osiguranje (III. stup) temelji se na dobrovoljnom sklapanju ugovora fizičke osobe s odabranim dobrovoljnim mirovinskim fondom. No, takve premije za radnika mogu uplaćivati i poslodavci, u kojem slučaju će one, do propisanog iznosa (6.000 kn godišnje), biti neoporezivi primitak. Ovo nije novo, ali primjećujem da poslodavci rijetko koriste. Osobno već godinama to koristim i tako dodatno nagrađujem ključne zaposlenike. Od nedavno imamo mogućnost neoporezivih isplata bonusa do 5.000 kn godišnje, kao i neoporezivo plaćanje toplog obroka zaposlenicima kroz 2 modela: paušalno u iznosu od 5.000 kn godišnje, ili do 12.000 kn uz dokumentaciju.

Također, posljednjim izmjenama zakonodavnih propisa od ove godine, poslodavci mogu zaposlenicima plaćati stvarne troškove najma stana, kao i stvarne troškove vrtića za djecu zaposlenika. Te stavke nemaju ograničenja, koliko je stvarni trošak prema ugovoru s najmodavcem, odnosno, računu vrtića, poslodavac može isplatiti neoporezivo. Kroz te dvije stavke bez problema se skupi nekoliko tisuća kuna mjesečno neoporezivih isplata.

Dodatno, poslodavac može isplatiti radniku odnedavno do 2.500 kn godišnje premija dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja, na temelju dokumentacije (računa).

Od ove godine, neoporezivi iznos koji je moguće isplatiti zaposleniku kao regres/božićnicu/uskrsnicu je povećan s 2.500 kn na 3.000 kn.

Nov je i neoporezivi izdatak za korištenje turističkih i ugostiteljskih usluga namijenjenih odmoru radnika, tzv. CRO Card, do iznosa od 2.500 kn godišnje. Bilo je puno prigovora oko toga, ali nama se pokazalo sasvim OK. Kartica se izdaje radniku i vrijedi četiri godine, obračunava se samo jednokratno naknada od 50 kn. Na karticu poslodavac može uplatiti neoporezivo do 2.500 kn, ali može i sam radnik uplatiti na tu istu karticu ako njome želi plaćati takve usluge i ostvariti dodatne popuste po toj osnovi u onim objektima koji su za taj projekt omogućili dodatne popuste. Kartica se može koristiti u svim turističko-hotelskim objektima koji primaju kartice. To je definitivno iznos koji će svatko moći iskoristiti, ako ništa, onda da počasti ekipu rođendanskim ručkom.

Naravno, tu je i dar u naravi zaposleniku do 600 kn godišnje (mi koristimo kao darove za rođendane), neoporezive naknade za prijevoz (za Zagreb 360 kn mjesečno trenutačno), naknade za jubilarne nagrade, za rođenje djeteta (do 10.000 kn neoporezivo), dar za dijete i slično.

Većinu navedenog ne morate isplaćivati svim zaposlenicima ni u jednakim iznosima, uz odgovarajuće odluke možete sami odrediti što, koliko i kome, naravno, u skladu s ugovorima o radu i eventualnim kolektivnim ugovorima koje morate poštivati. Također, ako su vlasnici i direktori zaposlenici tvrtke, sve vrijedi i za njih.

Ako zbrojimo samo neke od navedenih neoporezivih mogućnosti, dolazimo do zaista značajnih iznosa koje godišnje neoporezivo možemo radnicima (i sebi ako smo zaposlenici tvrtke) isplatiti, a da je ujedno tvrtki porezno priznat trošak. Primjerice, ako uzmemo uplate u 3. stup, neoporezive regrese i bonuse, paušalni iznos za prehranu, zagrebački prijevoz, dodatno zdravstveno, CRO vaučer i dar u naravi, dolazimo do 25.920 kn godišnje neoporezivih isplata. Ako na to dodamo vrtiće, najmove stanova, bez problema dolazimo do 70-80 tisuća kn mogućih neoporezivih isplata godišnje za pojedinog radnika, ovisno kolika je cijena najma stana, cijena vrtića i slično.

Također, ne treba zaboraviti neoporezive stipendije za srednjoškolce i studente.

Ugradit ću i profesionalni disclaimer: oko svega navedenog, prije isplata savjetujte se sa svojim računovodstvom!

Ako vam je ovaj podsjetnik otvorio neke vidike i podsjetio vas da biste nešto mogli uštedjeti na porezu, ili nagraditi radnika bez plaćanja poreza (legalno), onda evo jedna molba s moje strane: uzmite dio iznosa koji ćete tako uštedjeti i donirajte nekoj udruzi prema vašem izboru. Njegujmo kulturu doniranja, to je način da direktno utječemo na promjene koje u društvu želimo. Bezbroj je vrijednih udruga s vrijednim ciljevima, a koje pomažu djeci, bolesnima, starima, životinjama, ili se, pak, bave nekim drugim segmentom društveno-korisnih, humanitarnih i neprofitnih aktivnosti.

Ne zaboravitedonacije tuzemnim udrugama za tvrtku su porezno priznati trošak do iznosa od 2% prihoda prethodne godine!

Čitamo se uskoro s novim rezultatima ankete IT poduzetnika o njihovim očekivanjima za 2020. i 2021. godinu, a do tada – koristite mogućnosti koje imate te podijelite uspjeh s onima manje sretnima i donirajte.

Podijeli:

 

Vezane objave