Agencija za kriminalističku policiju Europske unije, Europol, prema nalogu Europskog nadzornika za zaštitu podataka (European Data Protection Supervisor EDPS), tijela odgovornog za nadzor usklađenosti europskih institucija sa zakonima o zaštiti podataka i privatnosti, treba izbrisati veliku količinu osobnih podataka prikupljenih od policijskih agencija u državama članicama EU-a tijekom proteklih šest godina.

EDPS daje Europolu godinu dana da skenira svoje baze podataka i ukloni sve informacije koje nisu izravno povezane s kaznenom istragom.

-- tekst se nastavlja nakon oglasa --

 

Prema The Guardianu, Europol pohranjuje ukupno 4 petabajta podataka na svoje računalne sustave. To je ekvivalent stotinama milijardi ispisanih stranica teksta.

Ti podaci uključuju podatke o četvrt milijuna trenutačno osumnjičenih za kriminal ili terorizam. Tiču se i ljudi iz mreže kontakata Europola.

Nezakonitost podataka?

U tekstu u kojem obrazlaže svoju odluku, EDPS navodi početnu istragu o upravljanju osjetljivim podacima Europola koju je proveo 2019. godine. Ta istraga je otkrila da je Europol pohranjivao osobne podatke osumnjičenih za zločine i terorizam, ali nije provjeravao da je nadzor nad pojedincima bio opravdano.

Godinu dana kasnije, EDPS je Europolu poslao službenu obavijest. Agencija je optužena da nije poštivala zakone o podacima kao što je GDPR, te da je stanovnike Europske unije izložila riziku od pogrešne optužbe.

Iako je Europol od tada poduzeo mjere, agencija nije udovoljila zahtjevima za definiranjem odgovarajućeg razdoblja čuvanja podataka. Slijedom toga, europski nadzornik daje Europolu godinu dana da sortira podatke i izbriše podatke pohranjene nezakonito.

S obzirom na golemu količinu podataka koje čuva Europol, postoji bojazan da agencija provodi neopravdani nadzor nad skupinama koje se stereotipno smatraju “sumnjivim” ili “opasnim”, poput etničkih manjina ili političkih struja.

Sigurnost ili privatnost

Odluka EDPS-a potaknula je rasprave o ravnoteži između sigurnosti i privatnosti u EU-u. Povjerenica EU za unutarnje poslove Ylva Johansson posebno vjeruje da su vlastima potrebni alati, vrijeme i resursi za analizu podataka koji su im dostavljeni.

Stoga smatra da nacionalne policijske uprave ne bi imale kapacitet da razumiju velike podatke bez pomoći Europola. To je razlog zašto se ona protivi odluci EDPS-a.

S druge strane, mnogi zagovornici privatnosti pozdravljaju EDPS-ov nalog. Kako ističe Gabriela Zanfir-Fortuna, potpredsjednica think tanka Foruma za budućnost privatnosti (Future of Privacy Forum), ta odluka pokazuje da su prava na privatnost zaštićena u EU čak i kada pritisak na ta prava dolazi od strane vlasti.

Podijeli:

 

 

Vezane objave