Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (Hakom) objavila je petogodišnje izvješće o stanju pristupa otvorenom internetu u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 1. svibnja 2020. do 30. travnja 2021., Hakom je opisao sve aktivnosti vezano za aktualnu problematiku na području mrežne neutralnosti, informacije o mjerenju kvalitete IAS-a te sveukupna ocjena statusa i na području mrežne neutralnosti.

Broj priključaka širokopojasnog pristupa internetu po brzinama

U Republici Hrvatskoj trenutno postoji 80 pružatelja usluga na tržištu usluga širokopojasnog pristupa internetu (nepokretna i pokretna elektronička komunikacijska mreža). Prema podacima za prvo tromjesečje (Q1) 2021. godine, uslugu pristupa internetu putem nepokretne elektroničke komunikacijske mreže koristi ukupno 1.031.908 pretplatnika u Republici Hrvatskoj. Usluge pristupa internetu putem pokretne elektroničke komunikacijske mreže koristi 4.596.667 pretplatnika.

Zastupljenost NGA priključaka po tehnologijama

Rast broadbanda 2020. tek 1%

Udjel kućanstava koja upotrebljavaju širokopojasni pristup internetu putem nepokretnih elektroničkih komunikacijskih mreža već je duži niz godina između 67 i 68 posto. Mnoga kućanstva upotrebljavaju i drugačije pristupe internetu, primjerice putem pokretnih elektroničkih komunikacijskih mreža. Hakom svojim regulatornim mjerama nastoji stvarati uvjete za olakšana ulaganja u mreže nove generacije čime se usluga širokopojasnog pristupa internetu čini dostupnijom svim građanima RH.

-- tekst se nastavlja nakon oglasa --

 

Dostupnost pristupa internetu s brzinama većim od 30 Mbit/s, odnosno NGA pristupa internetu sljedeće generacije, povećana je tijekom 2020. godiner za oko 1 posto i blizu je prosjeka EU-a.

Podatkovni promet (u PB)

Važnost VHCN-a

U sljedećem razdoblju važno je poticati rast dostupnosti priključaka vrlo velikih brzina iznad 100 Mbit/s i nastaviti ulaganja u mreže vrlo velikog kapaciteta (VHCN), uključujući i ulaganja financirana iz strukturnih fondova EU-a.

Najveći je rast broja korisnika s pristupom internetu brzinama od 100 Mbit/s ili više, a zatim slijede oni korisnici koji su ugovorili pristupne brzine između 30 i 100 Mbit/s. Broj priključaka širokopojasnog pristupa internetu putem nepokretnih elektroničkih komunikacijskih mreža iznosi oko milijun što je na razini prethodne godine. Međutim, značajan rast zabilježila je usluga širokopojasnog pristupa internetu putem VDSL tehnologije i FTTH/FTTB tehnologije, odnosno tehnologija koje omogućavaju minimalno brzine od 30 Mbit/s i 100 Mbit/s. ADSL tehnologija više nije u mogućnosti pratiti današnje potrebe prosječnog korisnika tako da se u idućim godinama očekuje daljnje smanjenje broja ovih priključaka.

NGA priključak moguće je ostvariti putem različitih tehnologija: VDSL-a, kabelskih mreža poput DOCSIS 3.1 ili svjetlovodne tehnologije. Iako je rastao broj priključaka na svim tehnologijama, najveći rast ostvaren je putem FTTH/FTTB priključaka te je takvih priključaka krajem 2020. bilo više od 100.000.

Svjetlovodni priključci očekuju najznačajniji rast u idućim godinama jer su poslovni planovi operatora najčešće usmjereni na gradnju svjetlovodnih pristupnih mreža. Istovremeno se neko vrijeme može očekivati stagnacija broja korisnika koji za pristup usluzi širokopojasnog pristupa internetu koriste kabelske mreže.

Broj mjerenja izvedenih putem HAKOMetra Plus

Ulaganja u RF

Budući da pristup internetu putem pokretnih mreža također ima važnu ulogu u korištenju širokopojasnog pristupa internetu dodatna ulaganja u radio-frekvencijski (RF) spektar pridonijeli su povećanju geografske i populacijske pokrivenosti 4G signalom od strane svih operatora u Republici

Hrvatskoj, što je vrlo važno za daljnji razvoj tržišnog natjecanja. Geografska pokrivenost mobilnim signalom zadržala se na istoj razini kao i 2019. dok je kod populacijske pokrivenosti Telemach dosegao 96 posto, za jedan postotni bod više nego u 2019. Ostala dva operatora minimalno su povećala gustoću pokrivenosti, ali su blizu 100 postotne pokrivenosti.

Medijan brzine mjerenja izmjerene putem HAKOMetra Plus (prema vrsti tehnologije)

Rast podatkovnog prometa

Snažan rast podatkovnog prometa u 2020. godini nije posljedica samo razvoja digitalnog društva, već i covid-19 krize koja je utjecala na poslovanje i obrazovanje u vidu online komunikacije. Može se očekivati da će se ti trendovi u određenoj mjeri zadržati i u budućim godinama i da će se nastaviti izraženiji rast podatkovnog prometa. Najveći rast očekuje se u pokretnim mrežama, naročito nakon značajnije komercijalne uporabe novih 5G mreža.

Generalno se može zaključiti kako krajnji korisnici imaju mogućnost raznolikog odabira usluga koje pružaju operatori usluge pristupa internetu kao i pripadajućih različitih tarifnih paketa, što pozitivno utječe na otvorenost pristupa internetu za krajnje korisnike.

Medijan brzine prijenosa izmjerene putem HAKOMetra Plus (prema vrsti tehnologije)

Podijeli:

 

 

Vezane objave