Peta konferencija LegalTech – reguliranje AI je nužno, no koliko je izvedivo?

Peta konferencija LegalTech u organizaciji Buga i Mreže o primjeni digitalnih tehnologija u pravu održana je u prostoru zagrebačkog Kaptol Cinema & Bar. Otvarajući event direktor konferencije i glavni urednik časopisa Mreža Oleg Maštruko podsjetio je kako ideja o organiziranju konferencije s tematikom tehnologije i prava došla pred četiri i pol godine. Povezivanje tehnologije i prava bilo je tada tek u naznakama no zadnjih godina pokazala se opravdanost konferencije koja se sadržajno razvijala prateći sve veću primjenu tehnoloških rješenja u pravnoj i sudskoj praksi te u odvjetništvu.

Ove godine tematika konferencije usmjerila se na očekivanja i razmatranja mogućih posljedica snažnog razvoja umjetne inteligencije, prije svega modela generativne umjetne inteligencije. No, zanimljivih tema bilo je i van sfere AI-ja. Izdvaja se i problematika kibernetičke sigurnosti podataka na što su odvjetništvo a i ostale pravne prakse vrlo osjetljive.

Konferencija je započela panel raspravom Pravni labirint: Umjetna inteligencija i ChatGPT na sudu. Raspravu je moderirao osnivač Global AI Ethics Institute Aco Momčilović a sudjelovali su osnivačica i izvršna partnerica odvjetničkog društva u Beogradu BDK advokati Tijana Kojović, odvjetnik Relja Rajković i stručnjakinja za korporativno pravo odvjetnica Tarja Krehić. U panel raspravi otvorena su, među ostalim, pitanja intelektualnog vlasništva, kako sadržaja i djela koji služe za obuku modela umjetne inteligencije tako i samih proizvoda tih modela.

Relja Rajković ukazao je i na potrebu pravnog definiranja pitanja transparentnosti podataka kojima se „hrani“ umjetna inteligencija naglasivši kako je problematika autorstva proizvoda umjetne inteligencije pravno i društveno kompleksna. Ukazao je i na nužnost stalnih dorada regulative zbog stalnih i brzih tehnoloških inovacija u umjetnoj inteligenciji na primjeru AI Acta Europske komisije. Tarja Krehić istaknula je kako bi bilo loše da regulacija koja se treba donijeti koči inovativnost u umjetnoj inteligenciji te da time ne bi postigla svoju svrhu. Kada su u pitanju posljedice primjene modela umjetne inteligencije, posebno modela generativne umjetne inteligencije koji su zadnjih mjeseci izazvali sveopće zanimanje struke ali i široke javnosti Tijana Kojović je ukazala kako se toj problematici često pristupa s ideološke strane te ih se na neki način mistificira. Ustvrdila je kako je potencijal umjetne inteligencije ogroman te da toj problematici treba pristupiti realno i stručno. Sudionici panela složili su se kako će umjetna inteligencija umnogome pomoći ljudima te da je svakako treba prihvatiti kao pomoćni alat a konačno odlučivanje ostaje na ljudima.

Navedeni su različiti primjeri primjene umjetne inteligencije u sudskoj praksi u svijetu gdje se čak primjenjuje i u nekim jednostavnijim procesima kao arbitar. Aco Momčilović je ukazao kako razvoj umjetne inteligencije nije linearan nego eksponencijalan te u budućnosti vidi njenu primjenu i u složenijim sudskim procesima u kojima donosi odluke a ne samo kao sada u rijetkim primjerima u svijetu kada odlučuje u jednostavnijim procesima.

U cijelom nizu tema prvoga panela ovogodišnje konferencije Legal Tech razgovaralo se i o konkretnim primjerima pravne prakse kao što su priprema ročišta, provođenje samih ročišta, obradi velike količine dokumentacije potrebne u procesima kao i o etičkim implikacijama primjene umjetne inteligencije u pravnim poslovima, posebno u sudskim predmetima.

Nakon sadržajne panel rasprave koja je otvorila brojna pitanja profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Alen Uzelac u svojem keynote predavanju (Ne)premostive prepreke za pametno digitalno pravosuđe ukazao je na investiranje u digitalizaciju pravosuđa i pravnih praksi u svijetu kao i u velika ulaganja u digitalizaciju hrvatskog pravosuđa. Naglasio je kako su procjene Mc Kinsleya 2018. godine bile da će primjena umjetne inteligencije globalnog gospodarstvu donijeti do 2030. godine čak 13 tisuća milijardi američkih dolara a da će samo za prekvalifikaciju za umjetnu inteligenciju u isto vrijeme trebati 7 tisuća milijardi dolara. Nove procjene daleko nadmašuju te brojke od prije pet godina. Uzelac je naveo i da je u Hrvatskoj za digitalizaciju pravosuđa u posljednjoj godini potrošeno 2 milijarde kuna.

Stariji partner iz Vukmir & Associates Tomislav Pedišić u svojem predavanju Što donosi EU Digital Service Act paket zakona? objasnio je kako će na digitalne usluge i tržište umnogome utjecati novi europski zakoni Digital Market Act i Digital Service Act. Ukazao je i na poteškoće regulatornog praćenja digitalnog tržišta zbog njegove izuzetne dinamike.

Izvanredni profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Mihael Mudrić u predavanju Biometrijska analiza podataka u realnom vremenu i problematika masovnog nadzora objasnio je praktične prednosti biometrijskih metoda te ukazao na potencijalne rizike njihovih zloporaba. Posebno je objasnio mogućnosti primjene umjetne inteligencije u obradi biometrijskih podataka u stvarnom vremenu.

Odvjetnik Petar Petrić objasnio je primjenu umjetne inteligencije i metoda generativne umjetne inteligencije kao što je ChatGPT u medijaciji i pregovorima te je ukazao na potrebu primjene tih metoda i novih tehnologija i u Hrvatskoj jer zaostajemo u samoj primjeni pregovora i medijacije.

Na kraju prvog dijela ovogodišnje konferencije Antun Novak iz Novog informatora, partnera konferencije, prezentirao je bogati sadržaj novog weba o pravnoj tematici te njegove široke mogućnosti koje pravnicima mogu značajno olakšati informiranje i posao.

Poslijepodnevni dio konferencije LegalTech započeo je predavanjem Chatbotovi i privatnost pravne stručnjakinje specijalizirane za GDPR Marije Bošković Batarelo koja je ukazala na složenost problematike zaštite privatnosti u novim modelima generativne umjetne inteligencije te na potrebu njihovog reguliranja. Bošković Batarelo ukazala je kako će reguliranje biti komplicirano a možda i neizvedivo.

Nakon toga uslijedila je druga panel rasprava ovogodišnje konferencije pod nazivom Cybersec u pravnika – da li su kod postolara najgore i digitalne cipele?. Raspravu je moderirao CEO odvjetničkog društva Porobija & Špoljarić Marko Porobija a sudjelovali su osnivač i CEO Idenyum Robert Ilijaš, stručnjakinja za kibernetičku sigurnost Biljana Cerin, kibernetički stručnjak Tino Sokić i CEO Release 14 Josip Đuričić.

Sudionici panela složili su se kako je nužna primjena multifaktorske autentifikacije (najmanje dvofaktorske) kako bi se korisnici zaštitili od sve češćih i raznovrsnijih kibernetičkih napada. Tino Sokić je naglasio nužnost edukacije svih korisnika o kibernetičkoj higijeni jer je u pravilu čovjek najslabija karika kibernetičke zaštite, ako nije svjestan rizika sustav neće zaštiti niti najbolji softveri i organizacija. Biljana Cerin ukazala je na potrebu da važnost kibernetičke zaštite razumije i menadžment kompanija koji odobravaju budžete za to a ne samo kibernetički sigurnosni stručnjaci. Robert Ilijaš ukazao je na nedovoljno razumijevanje važnosti kibernetičke zaštite kod pravnih stručnjaka preporučivši upotrebu biometrijskih metoda identifikacije. Josip Đuričić ukazao je na potrebu izbora certificiranih pružatelja usluga u cloudu što je izuzetno važno za odvjetnike koji u svojim dokumentima imaju krajnje osjetljive podatke.

Nakon popodnevne panel rasprave odvjetnica Iva Mišković je u predavanju Posljednju riječ imat će EI ukazala na ključnu važnost emocionalne inteligencije u odvjetništvu i pravnoj praksi, tipa inteligencije koja je najčešće presudna u odnosu prema klijentima i drugim stranama u sudskim procesima.

Odvjetnik Martin Hren u predavanju Kako predavati i prakticirati pravo u doba AI chatbootova? ukazao je na brojne dobre prakse primjene umjetne inteligencije u svakodnevnim pravnim poslovima u svim fazama, te na potencijale korisne primjene u sudskim procesima.

Odvjetnica Natalija Babić ukazala je složenu pravnu regulativu Europske unije u financijskoj industriji objedinjenoj u Digital Operational Resilience Act (DORA) i važnosti takve regulative za operativnu otpornost u financijskoj industriji.

Na kraju konferencije Marijana Šarolić je u predavanju Babilonska kula globalne regulative UI ili samo moja definicija UI je ispravna? ukazala je na nepostojanje niti jasne definicije umjetne inteligencije, odnosno postojanje različitih definicija kako država tako i različitih međunarodnih organizacija i velikih globalnih korporacija te izrazila zabrinutost za mogućnost globalnog dogovora o primjeni umjetne inteligencije.

Ovogodišnji sponzor LegalTecha bilo je odvjetničko društvo Porobija & Špoljarić, a medijski partner Novi informator d.o.o.