Kao i sve druge transformativne tehnologije, umjetna inteligencija može potaknuti nova etična i pravna pitanja o odgovornosti ili mogućoj pristranosti pri donošenju odluka. Nove tehnologije ne bi trebale značiti nove vrijednosti. Europska komisija će do kraja 2018. predstaviti etičke smjernice o razvoju umjetne inteligencije zasnovane na Povelji EU-a o temeljnim pravima, uzimajući u obzir načela kao što su zaštita podataka i transparentnost te doprinos Europske skupine za etiku u znanosti i novim tehnologijama. Za potrebe izrade tih smjernica, Europska komisija će okupiti sve relevantne dionike u okviru Europskog saveza za umjetnu inteligenciju. Uzimajući u obzir tehnološki razvoj, Europska komisija će do sredine 2019. objaviti i smjernice za tumačenje Direktive o odgovornosti za proizvode do sredine 2019., kako bi korisnicima i proizvođačima osigurala pravnu jasnoću u slučaju neispravnih proizvoda.

U globalnoj utrci koja dominira tehnologijom umjetne inteligencije (Artificial Intelligence), čiji su snažan razvoj u zadnje vrijeme omogućili rast računalne snage, cloud tehnologija i nagli rast i obrada podataka, Europa mora uspostaviti regulaciju i njenu primjenu držati pod kontrolom, upozorava bivši predsjednik Uprave Nokije i poduzetnik, dioničar SAP-a i Netcompany Pekka Ala-Pietilä, u intervjuu za Politico. On je na čelu Europske skupine za etiku u znanosti i novim tehnologijama, savjetodavnog tima Europske unije od 52 stručnjaka. Plan EU institucija je ostvariti globalnu tehnološku konkurentnost u razvoju i primjeni umjetne inteligencije, posebno u odnosu na SAD i Kinu. Ala-Pietilä smatra kako Europa treba napraviti regulativu za umjetnu inteligenciju ali to ne smije učiniti prerano kako time ne bi stvorila prepreke za njen razvoj i još veće zaostajanje za SAD i Kinom.

EU smjer razvoja AI

Plan EU institucija je do kraja ove godine izraditi dvije skupine smjernica razvoja istraživanja umjetne inteligencije koje bi se u ožujku iduće godine našle u EU institucijama na usvajanju, smjernice se odnose na definiranje etičnog kodeksa za primjenu umjetne inteligencije te povećanje ulaganja u istraživanje.

Europskog saveza za umjetnu inteligenciju za sada okuplja 24 članice EU i Norvešku. Glavni ciljevi Saveza su maksimalno povećati učinak ulaganja na razini EU-a i država članica, poticati suradnju u cijelom EU-u, razmjenjivati najbolje prakse i zajedno definirati budući smjer, kako bi se osigurala globalna konkurentnost EU-a u tom području. Osim toga, Europska komisija će nastaviti ulagati u ključne inicijative u području umjetne inteligencije, među ostalim, u razvoj učinkovitijih elektroničkih komponenti i sustava (kao što su posebni čipovi za izvođenje operacija umjetne inteligencije), vrhunska računala visokih performansi i ključne projekte o kvantnim tehnologijama i kartiranju ljudskog mozga.

Pekka Ala-Pietilä, bivši predsjednik Uprave Nokije i poduzetnik, dioničar SAP-a i Netcompany

Pekka Ala-Pietilä ističe kao je za EU bitno uspostaviti standarde za istraživanje umjetne inteligencije te za njenu primjenu. Ističe kako se EU standard za umjetnu inteligenciju ne može temeljiti na postojećim zakonima nego se moraju oblikovati novi zakoni koji tehnološki napredak, odnosno da ex ante načela trebaju biti široko postavljena a ex post utvrđivati što treba prihvatiti a što ne u zakonsku regulativu.

Ala-Pietilä ističe kako EU više ne može s margina promatrati globalnu utrku u razvoju i primjeni umjetne inteligencije. Strategija EU za aktivnosti u razvoju umjetne inteligencije, predstavljen u travnju, ukazuje na drugačiji smjer od američkog ili kineskog u etično odgovornoj umjetnoj inteligenciji, prije svega kroz javno dostupne algoritme prema kojima će djelovati umjetna inteligencija te kroz pravila djelovanja koja se temelje na vrijednostima EU. Takva primjena umjetne inteligencije, kako smatra Ala-Pietilä, bila bi njena konkurentska prednost ističući pri tome kako istraživanje, razvoj i primjena umjetne inteligencije ne može ostati pod kontrolom nekoliko privatnih tvrtki iz SAD i Kine kao što su Google, Amazon i Alibaba. Naveo je kako je usmjerenje tih privatnih tvrtki kod primjene umjetne inteligencije prije svega na poslovnoj ravni te u odnosu prema potrošačima dok nema nikakvih usmjerenja prema javnim službama i uslugama. Upravo u tome Ala-Pietilä vidi potencijal u kojem bi EU mogla biti globalni predvodnik.

20 milijardi eura investicija u AI

Europska komisija je u travnju 2018. godine na zahtjev europskih čelnika za oblikovanje pristupa umjetnoj inteligenciji predlaže trostrani pristup za povećanje javnih i privatnih ulaganja u umjetnu inteligenciju, pripremu za socioekonomske promjene i pružanje odgovarajućeg etičnog i pravnog okvira. Predviđeno ulaganje EU u razvoj umjetne inteligencije je 20 milijardi eura do 2020. godine.

Potpredsjednik Europske komisije zadužen za jedinstveno digitalno tržište Andrus Ansip je prilikom predstavljanja strategije naglasio kako Europa ima svjetski priznate istraživače, laboratorije i novoosnovana poduzeća u području umjetne inteligencije, razvijenu robotiku te je među vodećim svjetskim industrijama u sektoru prometa, zdravstva i proizvodnje u kojima je potrebno primijeniti umjetnu inteligenciju kako bi se ostvarila globalna konkurentnost. Naglasio je kako u jakoj globalnoj konkurenciji EU ima šansu jedino u koordiniranom djelovanju.

Kako bi se ostvarilo planirano ulaganje u razvoj umjetne inteligencije Europska komisija će

povećavati svoja ulaganja na 1,5 milijardi eura do 2020. godine u okviru programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020. Očekuje se da će se time potaknuti dodatno financiranje u iznosu od 2,5 milijarde eura u okviru postojećih javno-privatnih partnerstva, na pr. u području velikih podataka i robotike. Ulaganjima će se potaknuti razvoj umjetne inteligencije u ključnim sektorima, od prometa do zdravstva, povezati i ojačati centri za istraživanje umjetne inteligencije u Europi te potaknuti testiranja i pokusi. Europska komisija će poduprijeti razvoj „platforme o umjetnoj inteligenciji na zahtjev” koja će svim korisnicima omogućiti pristup relevantnim izvorima o umjetnoj inteligenciji u EU-u.

Osim toga, mobilizirat će se Europski fond za strateška ulaganja, kao dodatna potpora poduzećima i novoosnovanim poduzećima za ulaganje u umjetnu inteligenciju. Cilj je s pomoću Europskog fonda za strateška ulaganja do 2020. mobilizirati više od 500 milijuna eura ukupnih ulaganja u nizu ključnih sektora.

Europska komisija će ujedno nastaviti stvarati okruženje koje potiče ulaganja. Budući da su podaci osnova za razvoj većine tehnologija umjetne inteligencije, EK  predlaže  zakonodavstvo o otvaranju više podataka za ponovnu upotrebu i mjere za lakšu razmjenu podataka. To se odnosi na podatke javnih službi i podatke o okolišu te istraživačke i zdravstvene podatke.

Socioekonomske promjene

Zbog pojave umjetne inteligencije, mnoga će se radna mjesta otvoriti, druga će nestati, a većina će se promijeniti. EK zato potiče države članice da moderniziraju svoje sustave obrazovanja i osposobljavanja i olakšaju tranzicije na tržištu rada na temelju načela europskog stupa socijalnih prava. EK će pružiti potporu partnerstvima između poduzeća i obrazovnih ustanova kako bi privukla i zadržala stručnjake u području umjetne inteligencije u Europi, uspostaviti namjenske programe osposobljavanja uz financijsku potporu Europskog socijalnog fonda te poticati razvoj digitalnih vještina, kompetencija u području znanosti, tehnologije, inženjeringa i matematike (STEM), poduzetništvo i kreativnost. Prijedlozi u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (2021. – 2027.) obuhvaćat će jaču potporu osposobljavanju za napredne digitalne vještine, uključujući stručno znanje u području umjetne inteligencije.

Podijeli: