Ove godine pojedinci mogu početi koristiti poslužitelje digitalnog identiteta na kojima su pohranjeni njihovi osobni podaci i pomoću njih kontrolirati svoj cijeli mrežni identitet.

Prema izvještaju McKinseyja iz 2019. godine  potencijalna ekonomska vrijednost digitalnog identiteta do 2030. godine bit će protuvrijednost 6 posto BDP-a u gospodarstvima u razvoju i 3 posto u razvijenim gospodarstvima. Ta će vrijednost proizlaziti iz raznih izvora, uključujući povećanu upotrebu financijskih usluga, bolji pristup zapošljavanju, eskaliranu poljoprivrednu produktivnost, veće porezne prihode i manje prijevara…

Od nepunih 8 milijardi ljudi na Zemlji prema statističkim podacima Svjetske banke njih oko 1.8 milijardi još nema pravni oblik identiteta te zbog toga nemaju pristup različitim resursima i uslugama. S sve većim značajem digitalnog identiteta osobe koje ga ne posjeduju imaju sve manje mogućnosti za socijalna prava, pristup društvenim, ekonomskim i demokratskim aktivnostima.

Big tech u državnom prostoru

Velik dio podataka o identitetima prikupili su tehnološki giganti poput Googlea i Facebooka, koji su time ušli u prostor koji je ranije bio eskluzivno pravo državnih institucija. Ulazeći u taj prostor big tech tvrtke pokazuju sve lošiju reputaciju u korištenju osobnih podataka.

-- tekst se nastavlja nakon oglasa --

 

Velike platforme naime na osnovu velike količine prikupljenih podataka mogu provjeriti mrežni identitet te niz činjenica koje pripadaju tim identitetima. Njihovi poslužitelji mogu u stvarnom vremenu izvoditi sigurnu digitalnu provjeru i provjeru autentičnosti. Na taj način Google i Facebook kao i ostale big tech kompanije mogu manjim tvrtkama ponuditi sredstva za brzu provjeru i autentifikaciju osoba i tvrtki prilikom njihovog prijavljivanja u sustave. Na Internetu se već masovno koristi mogućnost prijave s Facebookom ili Googleom.

Nakon sve učestalijih i glasnijih zabrinutosti zbog načina na koji big tech koristi privatne podatke i kako s njima manipulira to postaje dodatni problem za sve one koji se brinu o privatnosti i građanskim slobodama. Svaki put kada Facebook ili Google provjere identitet korisnika, oni postaju još moćniji dobivanjem više podataka o toj osobi i njihovim transakcijama. Ustupanje potvrde identiteta big tech kompanijama koje je uslijedilo nekontrolirano i bez ikakve regulacije, povećavamo njihovu sposobnost samovoljnog nadzora.

Ekonomska moć ID-a

Digitalna identifikacija koristi tri komponente: identifikaciju (identification), autentifikaciju (authentication) i autorizaciju (authorisation/assertion).

Identifikacija uključuje vezivanje digitalnog identiteta za stvarnu osobu, na primjer kao što se događa kada otvorite bankovni račun.

Autentifikacija se odnosi na dokazivanje da je netko onaj za koga kaže da jest, najčešće se potvrđuje upotrebom lozinke za prijavu.

Autorizacija predstavlja potvrdu pristupa određenim resursima, na primjer kreditna sposobnost.

Sve tri komponente digitalnog ID-a zahtijevaju provjere identiteta pojedinaca, a digitalna provjera predstavlja tržišnu vrijednost i ekonomsku moć.

Poslužitelji osobnih podataka

Tvrtke poput Dataswifta, ShareTrace, Emitto i drugih razvile su poslužitelje osobnih podataka (personal data servers PDAs) s računalnim mogućnostima za stvaranje vlastitih digitalnih identiteta. Korištenjem te tehnologije pojedinci će moći koristiti svoje digitalne identitete i vjerodajnice, poput bankovnih i zdravstvenih podataka, pa čak i podatke s Facebooka, Amazona…, i koristiti ih izravno za potvrdu identiteta, provjeru autentičnosti ili autorizaciju s bilo kojim aplikacijama i web stranicama.

PDA uređaji se mogu stvoriti za nekoliko sekundi u cloudu s pravnim vlasništvom koje se nakon stvaranja prenosi na pojedince. Mogu se izravno autentificirati i aplikacijama koje ih koriste omogućiti pristup računu, a da sama aplikacija ne sadrži nikakve podatke o identitetu, poput e-pošte. Oni također omogućuju aplikacijama da zatraže druge podatke pohranjene u PDA. Na primjer, pojedinci mogu pokazati aplikacijama da su alergični na kikiriki, jer se podaci njihovih zdravstvenih radnika prikupljeni na poslužitelju mogu koristiti za provjeru autentičnosti i potvrdu te činjenice bez potrebe davanja bilo kakvih podataka o identitetu. Korištenjem PDA-a, aplikacije koje se oslanjaju na osjetljive podatke moći će im pristupiti i ostati “slijepe za identitet”. (ilustracija pixebay)

Podijeli:

 

Vezane objave