Do 2040. godine više od 40 bilijuna američkih dolara investirat će se u pametne gradove, a tržište pametnih usluga do 2020. godine u gradovima, procjenjuje se, vrijedit će 150 bilijuna dolara, jedna je od informacija s konferencije Smart cities – pametnim rješenjima do održivog grada koja se 7. travnja održala na Zagrebačkom velesajmu.

Predstavnik njemačke Zaklade Konrad Adenauer Michael A. Lange na početku konferencije predstavljajući primjere pametnih rješenja u glavnom gradu Njemačke Berlinu ustvrdio je kako je razvoj pametnih gradova ključno stimuliranje političkog i javnog dijaloga te razmjena dobrih primjera pametnih rješenja između gradova u Europskoj uniji.

„2050. godine čak 70 posto svjetske populacije živjet će u gradovima te oni moraju biti održivi i samodostatni i pružati kvalitetan život svim svojim građanima, a to će zahtjevati pametnu infrastrukturu i održivo korištenje resursa u svom urbanom okruženju“,  naglasio je Lange.

Vedran Kružić iz Sense consultinga govoreći o važnosti primjene koncepta pametnih gradova podsjetio je kako su gradovi sve kompleksnije strukture te da sve više uz stjecište fizičkog prostora postaju i stjecišta virtualnog prostora. Smatra da svaki grad mora graditi svoj poseban identitet kako bi bio privlačan mladima i svojim građanima ali i investitorima.

Kružić je istakao kako je za pametne gradove nužna transformacija javnih usluga iz standardnih obrazaca u personalizirane javne usluge te da je važno da sami građani sudjeluju u takvim transformacijama, odnosno u krediranju novih usluga.

Posebnu pozornost sudionika konferencije izazvalo je predstavljanje rješenja transformacija Amsterdama u pametni grad o čemu je govorila Marije de Vreeze iz Connekta, tvrtke koja se bavi pametnom, održivom socijalnom mobilnošću.

„Tema pametnog Amsterdama pokrenuta je prije 400 godina – već tada vrijedilo je pravilo otvorenih podataka. Cijela Nizozemska jedan je veliki pametni grad: odlična infrastruktura, nacionalna 4G pokrivenost i proaktivna politika za otvorenost podataka. No, najvažnija stavka svakako je javno-privatno partnerstvo te angažman zajednice kroz Smart Citizens Labs“, istaknula je Marije de Vreeze.

Kako iskoristiti nedostatak prostora u gradovima, koje su nove industrije prihvatljive u urbanom okruženju te otvorenost vladinih institucija prema građanima tri su pitanja, koja prema riječima Vreeze, obilježavaju pametnu industriju gradova. Navele ja kako u Amsterdamu planiraju postaviti ukupno 850.000 solarnih panela, po jedan za svakog građanina, imati najmanje 100.000 kućanstava s energetskim certifikatom A, te je kao jedan od prioriteta navela rješavanje prometnih gužvi u gradu.

Na konferenciji je bilo niz predstavljanja konkretnih rješenja za pametne gradove. Tako je Ivan Mrvoš iz tvrtke Include predstavio je na konferenciji  svoj proizvod  – pametnu klupu koja nudi punjenje mobitela i spajanje na internet, a na tržištu je već tri godine, a do sada je tržište našla u 10 država i na 4 kontinenta.

Dino Novosel iz HT-a istaknuo je ulogu HT-a kao partnera gradova u digitalnoj transformaciji. Pametni grad je širi tehnološki pojam za koji nude 15-ak rješenja, a jedno od njih jest i e–mobilnost koju razvijaju od 2011. godine. Glavni izazov je, prema riječima Novosela, odnos države prema toj razvojnoj platformi.

Podijeli:

Vezane objave