U svibnju 2023 počet će se primjenjivati novi sustav informacijske tehnologije, poznat kao sustav ulaska/izlaska (Entry/Exit System, EES) za registraciju podataka o ulasku, izlasku ili, pak, odbijanju ulaska državljana zemalja izvan EU u schengensko područje. To će biti ulasci bez putovnica za kraće boravke (najviše 90 dana boravka u razdoblju od 180 dana). Tehnološki sustav izgradio je konzorcij koji su formirali IBM, Atos Belgium NV i Leonardo Spa. Konzorcij je dobio ugovor vrijedan 140 milijuna eura za glavni softver.

U okviru tehnološkog rješenja, IDEMIA i Sopra Steria osigurali su odgovarajući biometrijski sustav za prepoznavanje lica, prema ugovoru vrijednom 300 milijuna eura. Očekuje se da će EES koštati gotovo pola milijarde eura samo u prvih nekoliko godina. Premda će se novi sustav početi primjenjivati za manje od šest mjeseci, ostala su velika neslaganja između različitih političkih opcija i društvenih organizacija u Europskoj uniji, zbog zaštite privatnosti u rješenju koje će se primjenjivati.

Sljedeće godine u svibnju početi će se primjenjivati novi sustav informacijske tehnologije poznat kao sustav ulaska/izlaska (EES) za registraciju podataka o ulasku, izlasku ili pak odbijanju ulaska državljana zemalja izvan EU-a

Prijetnja terorističkih napada

Sam EES inspiriran je nizom terorističkih napada diljem Europe u vrijeme svog predstavljanja, i čini dio šireg paketa “Pametnih granica”. Trebao bi podržati “identifikaciju terorista, kriminalaca, osumnjičenika i žrtava kriminala”, pružanjem centralizirane baze podataka, namijenjene olakšavanju suradnje u cijelom EU u kontroli vanjskih granica EU. Trebao bi na učinkovitiji način zamijeniti “ručne” provjere dokumenata i pečatiranje putovnica graničnih službenika. Automatizirana biometrijska provjera omogućit će automatizirana upozorenja o sumnji na prekoračenje boravka, i omogućiti pristup Europolu za potrebe provedbe zakona.

Sustav će prikupljati biometrijske podatke u obliku slika lica i otisaka prstiju za potrebe provjere identiteta jedan na jedan (usporedba pojedinaca s njihovim vlastitim biometrijskim podacima), identifikacija jedan na jedan (usporedba pojedinca sa svim pohranjenim unosima u bazi podataka), te smanjeno udvostručavanje obrade osobnih podataka. Od prijedloga da se uključi skeniranje šarenice oka odustalo se zbog logističkih izazova. Pojedincima koji odbiju dati svoje biometrijske podatke bit će odbijen ulazak u Europsku uniju.

Tehnološki sustav EES-a je izgradio konzorcij koji su formirali IBM, Atos Belgium NV i Leonardo Spa. Konzorcij je dobio ugovor vrijedan 140 milijuna eura za glavni softver. U okviru tehnološkog rješenja IDEMIA i Sopra Steria osigurali su odgovarajući biometrijski sustav za prepoznavanje lica prema ugovoru vrijednom 300 milijuna eura

Deset godina priprema

Sustav je prvi put predložen još 2013. godine. Tada je usvojena uredba Europske komisije kojom se odobrava EES, a Vijeće Europe odobrilo ga je tek četiri godine nakon toga, 2017. godine. Toliko dugo za usvajanje prijedloga trebalo je zbog protivljenja korištenju biometrije u EES-u; protivnicima rješenja način primjene biometrije predstavlja kršenje privatnosti i osnovnih građanskih sloboda.

EES zaživjet će u svibnju 2023. godine, a dosad je imao nekoliko odgoda. U međuvremenu su se usklađivali oprečni stavovi prema tehnologiji prepoznavanja lica i drugim biometrijskim tehnologijama koje su bile definirane kao prijedlog od početka projekta, prije gotovo deset godina.

Prošle godine Europski parlament usvojio je rezoluciju kojom se poziva na određena ograničenja uporabe tehnologija za prepoznavanje lica. Pritom je posebno upozorio da “uporaba i prikupljanje bilo kakvih biometrijskih podataka u svrhu daljinske identifikacije, primjerice, provođenjem prepoznavanja lica na javnim mjestima, kao i na automatskim prelazima granične kontrole koji se koriste za granične provjere u zračnim lukama, mogu predstavljati posebne rizike za temeljna ljudska prava”. Pojedinačne države članice također su se opredijelile na ograničenja primjene biometrije. Usto, iz nevladinih organizacija pozivano je i na potpuni moratorij na određene upotrebe tehnologije EES-a od javnog i privatnog sektora. Na takve zahtjeve u EU su nametnuta potpuna ograničenja primjene tvrtkama kao što je Clearview AI za komercijalnu implementaciju.

Testiranje EES-a kao i testiranje bespilotnih letjelica iz EU programa Frontex provedeno na pojedinim dijelovima granice EU za kontrolu kretanja izbjeglica prema Europi

Zaštita granica

EES i pametne granice također su u skladu sa širim trendom Europske komisije za sve više tehnološkog paketa digitalnih alata i tehnologija u ime racionalizacije imigracijske provedbe i granične kontrole, kao što je upotreba dronova i termalnih kamera u izbjegličkim kampovima u Grčkoj, u fenomenu koji neki nazivaju “tvrđava Europa”.

Primarni motivi artikulirani za “nadogradnju” upravljanja granicama, uglavnom su tehnokratski. Prema navodima iz Europske unije, “glavna prednost EES-a je ušteda vremena” “modernizacijom upravljanja granicom”, čineći putovanje “lakšim” i “provjere granica učinkovitijima”. Protivnici takvih rješenja, pak, upozoravaju kako će primjena tih tehnologija dovesti do značajnih zastoja i problema za putnike, te na površan odnos prema temeljnim ljudskim pravima, privatnosti i sigurnosti osobnih podataka. (G. K.)

Sljedeće godine počet će se primjenjivati novi sustav informacijske tehnologije poznat kao sustav ulaska/izlaska (EES) za registraciju podataka o ulasku, izlasku ili, pak, odbijanju ulaska državljana zemalja izvan EU

Tehnološki sustav EES izgradio je konzorcij koji su formirali IBM, Atos Belgium NV i Leonardo Spa. U okviru tehnološkog rješenja IDEMIA i Sopra Steria, osigurali su odgovarajući biometrijski sustav za prepoznavanje lica

Testiranje EES-a, kao i testiranje bespilotnih letjelica iz programa EU Frontex, provedeno je na pojedinim dijelovima granice EU za kontrolu kretanja izbjeglica prema Europi

EES i pametne granice također su u skladu sa širim trendom Europske komisije za sve više tehnološkog paketa digitalnih alata i tehnologija u ime racionalizacije imigracijske provedbe i granične kontrole, kao što je upotreba dronova i termalnih kamera u izbjegličkim kampovima u Grčkoj

EES i pametne granice također su u skladu sa širim trendom Europske komisije za sve više tehnološkog paketa digitalnih alata i tehnologija u ime racionalizacije imigracijske provedbe i granične kontrole, kao što je upotreba dronova i termalnih kamera u izbjegličkim kampovima u Grčkoj

Problemi ostaju

Nedavno je Europska komisija u prijedlogu nove uredbe o umjetnoj inteligenciji (artificial intelligence, AI) – Zakona o umjetnoj inteligenciji – identificirala prepoznavanje lica i druge biometrijske alate umjetne inteligencije kao slučajeve upotrebe s “visokim rizikom”, a nekoliko odredbi zakona čak poziva na zabranu “korištenja daljinskih biometrijskih identifikacijskih sustava ‘u stvarnom vremenu’ u javno dostupnim prostorima u svrhu provedbe zakona”.

Iako je Zakon o umjetnoj inteligenciji dio šireg zakonodavnog sustava zaštite privatnosti i osnovnih ljudskih prava na razini EU, osmišljenog za očuvanje temeljnih ljudskih prava u odnosu na digitalne tehnologije, tretman biometrije prema tom zakonu ostaje jedno od problematičnih rješenja, odnosno nejasno definiranih primjena tehnologije. To ukazuje na neslaganja unutar Europske unije u primjeni prepoznavanja lica i drugih biometrijskih identifikacijskih tehnologija.

Podijeli:

 

 

Vezane objave